Nema slobode medija ako novinari rade u uslovima korupcije, siromaštva i straha
Dijalog
21.02.2024.
Slučaj je udesio da se ovih dana piše o dva politička zatočenika. Zapadne novine su ocenila da su ta dvojica „ostavljeni da umiru na rate“ jer su moćni tako hteli.
08.02.2024.
  Gotovo da smo zaboravili kakva se prašina podigla pred usvajanje medijskih zakona pre nekoliko meseci. Opozicija je,  kao i obično, optuživala vlast da se spremaju novi medijski zakoni koji će uništiti i ugasiti i ono malo medijskih sloboda u Srbiji. Perjanice "slobodnih i nezavisnih medija", Nova S i N1, odbile su da u izbornoj kampanji prodaju reklamni prostor na svojim televizijama jer su procenile da je mnogo bolje da 24 sata njihovi mediji vode izbornu kampanju nego da to čine samo u terminima koji su za to predviđeni. REM je, kao i obično, ćutao. Konačno, usvojeni su novi zakoni, ali se suštinski ništa nije promenilo. Televizije u vlasništvu Junajted grupe, fiktivno registrovane u Luksemburgu, i dalje bezočno krše zakone za koje su se svojski borile i zalagale. Jedini koji se oglasio zbog kršenja medijskih zakona, bio je direktor Telekoma, Vladimir Lučić. Logično, godinama, najveći gubitnik bio je baš Telekom Srbija, koji uplaćuje najviše novca u državnu kasu, ali i domaće televizije, jer one REM-u plaćaju nadoknadu za dozvole koje im izdaje. Interesantno, ni jedan domaći emiter nije postavio pitanje regulatoru zbog čega su diskriminisani u odnosu na kanale u vlasništvu Junajted grupe. Novac domaćih kompanija namenjen za oglašavanje, godinama se slivao u kasu televizija koje se nalaze van poreskog i fiskalnog sistema Srbije, koje nemaju dozvolu regulatora.Izgleda da nikome nije stalo da građanima objasni kako Junajted grupa kontunuirano krši zakone. Taj silni novac odlazi preko granice, a stečen je izigravanjem domaćih zakona, umesto da je usmeren u državni budžet.   Tada bi 1.800.000 penzionera imali veće penzije, bile bi veće plate državnim službenicima, ne bi se ugasilo na desetine lokalnih medija, bilo bi više novca za puteve, bolnice, obrazovanje...Ko je dozvolio da se protivzakonito godinama prekrajaju programi na prekograničnim kanalima ubacivanjem srpskih reklama? Ko i zbog čega toleriše da Sport klub, N1 i Nova S imaju status prekograničnih televizija, ako se zna da se emituju iz Beograda, a nemaju dozvolu REM-a? Da li je zaista REM nemoćan da to spreči ili je moćniji od države i dozvoljava da ove televizije i dalje brutalno zaobilaze propise i krše zakone ove zemlje. Ako bi to obični građani (i oni koji čvrsto veruju da su N1 i Nova S objektivne televizije)  znali, bilo bi im mnogo jasnije da ti kanali ne postoje samo da bi izveštavali o aktuelnim događajima, već da bi se sačuvala ta imperija stečena kršenjem domaćih zakona i to po oprobanom šablonu: svako ukazivanje na kršenje zakona  predstavlja se kao ugrožavanje slobode izražavanja i pokušaja gašenja nezavisnih medija. Kad bi se javnosti saopštilo koliko je od 2006. godine do danas, Srbiju koštalo to što REM dozvoljava da se krše zakoni, siguran sam da bi i onima koju se kunu  u "objektivnost" N1 i Nove S, bilo jasnije koliko je ukradenih, "naših" para otišlo preko granice, umesto u državni budžet. Na pitanje novinara Nove S zašto ne želi da gostuje na toj televiziji, Vučić je pre nekoliko dana odgovorio da mu ne pada na pamet, jer su ti mediji njega i njegovu porodicu proglasili  kriminalcima,  da je za N1 i Novu S on fašista i Hitler.Pored tih razloga koje je nabrojao, koji su sasvim opravdani, verovatno da ih ima još.Uočljivo je da godinama predsednik, ministri i državni funkcioneri vladajuće koalicije samo daju izjave i odgovaraju na pitanja novinara televizija N1 i Nove S, ali niko nikada od njih nije gostovao na tim kanalima.Ukoliko bi oni gostovali na tim televizijama, koje u Srbiji nemaju dozvolu regulatora, a nisu ni prekogranične jer se ne emituju u inostranstvu, pa samim tim i ne  reemituju u Srbiji, pretpostavljam da je upravo to razlog odbijanja gostovanja, jer bi svojim dolaskom dali legitimitet ovim piratskim kanalima, koji po važećem zakonu  nisu legalni. Autor: Dragiša Kovačević
07.02.2024.
Snažno odbacujemo ove komentare o Gardijanu koji su potpuno neosnovani, i sve tvrdnje suprotne tome nisu zasnovane na činjenicama", saopštila je PR služba Gardijana za N1, povodom izjave predsednika Srbije Aleksandra Vučića da je Gardijan "kriminalni list i dno".
26.01.2024.
Javni servis mora da se povinuje činjenicama, a da uvažava mišljenja. Nikako obrnuto, da mišljenje proglašava činjenicom, poručuje se u reakciji Кolegijuma RTS-a na saopštenje Stranke slobode i pravde.
25.01.2024.
"Mi živimo u zemlji u kojoj će Radio-televizija Srbije da se obrati meni, kao predsedniku najveće opozicione stranke, sa tekstom koji je na nivou tabloida, ali zaista tabloida. I nije bitno toliko šta tamo piše i šta ne piše, jer, znate šta je RTS? RTS vam je Srbija. Кoliki je pad RTS-a, toliki je pad i države i društva u celini", rekao je Đilas
24.01.2024.
Кolegijum RTS-a odgovorio je povodom pisma koje je predsednik Stranke slobode i pravde Dragan Đilas uputio generalnom direktoru RTS-a Draganu Bujoševiću, glavnom i odgovornom uredniku Informativnog programa Nenadu LJ. Stefanoviću i urednicima Dnevnika.
23.01.2024.
Predsednik Stranke slobode i pravde Dragan Đilas uputio je generalnom direktoru Radio-televizije Srbije Draganu Bujoševiću, glavnom i odgovornom uredniku Informativnog programa Nenadu LJ. Stefanoviću i urednicima Dnevnika otvoreno pismo u kome oštro kritikuje uređivačku politiku Javnog servisa.
22.08.2023.
Vlasnik televizije Pink Željko Mitrović oglasio se povodom reakcije REM-a na niz video klipova objavljenih na ovoj televiziji a u kojima je korišćena veštačka inteligencija.
22.08.2023.
Predsednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) Olivera Zekić uputila je otvoreno pismo vlasniku TV Pink Željku Mitroviću, nakon što je prethodno REM naglasio pod kakvim uslovima sadržaju generisani veštačkom inteligencijom mogu da se emituju, a Mitrović te smernice protumačio kao zabranu.
veran matic
07.06.2023.
Dosadašnjih sedam meseci bilo je sasvim dovoljno da se izrade i usvoje izmene i dopune dva medijska zakona – umesto toga muk iz Vlade i Ministarstva informisanja i telekomunikacija nagoveštava da će ovo biti još jedna propuštena šansa uz izigrano poverenje novinarske, medijske i međunarodne zajednice“, istakao je Matić.