Nema slobode medija ako novinari rade u uslovima korupcije, siromaštva i straha

Dostojanstvenim radom do novinarstva kojem se veruje

15.11.2022.

Novinari  u Srbiji rade u izuzetno teškim okolnostima i možda su najugroženija profesija u Srbiji, koliko god to izgledalo glamurozno i uticajno. Nesigurni su za svoj status, egzistenciju i karijeru, nad njima visi senka zastrašenosti i zato kod njih postoji velika doza autocenzure

Veliki broj novinara u Srbiji nije dovoljno plaćen - plate su im manje od prosečne (75.000 dinara) a često i na nivou minimalne zrade (35.000 dinara). Uz redovne poslove, novinarima se dodaju obaveze na novim platformama, za koje nisu edukovani niti imaju odgovarajuću opremu. Vreme provedeno na poslu se uvećava dok zarade ostaju iste ili se  umanjuju. Zbog malih i neredovnih primanja mnoge kolege su primorane da rade i po dva posla.

 

Povećava se broj novinara koji rade sa “labavim” ugovorima (na određeno vreme, ugovorima o delu, autorskom radu,  privremenim i povremenim poslovima), čak i bez ugovora. Podaci iz Medjske stratgeije (2018. godina) pokazuju da je petina novinara u statusu „frilensera” (izvan radnog odnosa), polovina radi na nesigurnim poslovima dok stabilan radni odnos u najvećoj meri imaju stariji medijski radnici (između 50 i 60 godina). Samo 27 posto mladih novinara ima radni odnos na neodređeno vreme. U najtežoj poziciji su novinari u onlajn medijima gde je manje od trećine stalno zaposleno. Stanje je sada još teže.

 

Suočeni sa neprijatejskim odnosom poslodavca prema sindikatima, mnoge kolege ne usudjuju se da se sindikalno organizuju. Primer za to je prošlogodišnji slučaj jedne niške televizije, koja dobija značajne sume novca na konkursima za projektno sufinansiranje medija i  gde poslodavac 56 dana  nije hteo zaposlenima da isplati zaradu, a oni nisu smeli da o tome obaveste javnost.

 

Težak socioekonomski i profesionalni položaj novinara i medijskih radnika prepoznat je i u Medijskoj strategiji. Akcionim planom ovog dokumenta predviđeno je da do kraja poslednjeg kvartala ove godine otpočne  dijalog  i bude potpisan granski kolektivni ugovor kojim bi bio uveden red u ovom delu medijske grane. Odbijanjem da formiraju svoju organizaciju poslodavci u medijima su još jednom pokazali da ne žele da budu partner  i adresa na koju bi sindikati bili upućeni da rešavaju  radnička pitanja.

 

Sindikat novinara Srbije (SINOS) javno je ukazao na opstrukcije kojima se pokušava sprečiti sprovođenje Medijske strategije. O tome je obavešteno i Ministarstvo informisanja i telekomunikacija Istovremeno. SINOS podstiče  sve koji žele da se uspostavi socijalni dijalog da se organizuju,  sednu za sto i dogovore se kako da se uspostavi dostojanstven rad u medijima i odgovorno novinarstvo.

 

 SINOS  je 2. decembra, sa skupa na kojem je  obeleženo 20 godina od osnivanja, uputio proglas u kojem je pozvao sve sindikate u medijima i novinarska udruženja, UNS i NUNS pre svih, da zajedno napravimo platformu koja treba da omogući uspostavljanje socijalnog dijaloga koji će voditi do potpisivanja POSEBNOG (granskog) kolektivnog ugovora.

 

 - Namera je da se poboljša položaj nekoliko hiljada medijskih radnika koji u ovom trenutku u Srbiji rade u neregularnim uslovima: neki bez ugovora o radu, drugi- sa minimalnim i neredovnim platama, treći – bez plaćenog prekovremenog rada, četvrti – bez slobodnih dana i godišnjeg odmora, peti – bez zdravstvenog osiguranja ...To se sve dešava jer vlasnici medija ne žele da sednu za sto i dogovore  sa zaposlenima elementarne uslove za dostojanstveni rad u medijskoj delatnosti - navedeno je u proglasu.

Sa skupa je upućen pozivam poslodavcima da se organizuju u poslodavačku organizaciju i registruju u Ministarstvu rada kako bismo mogli da počnemo pregovore o granskom kolektivnom ugovoru.

Pre ovog skupa u Novom Sadu je održan Okrugli sto na kojem je sa predstavnicima najveće podružnice SINOS razmatrano kako poboljšati položaj novinara i medijskih radnika. Siniša Otašević v.d. predsednika SINOS- SIND.ORG.NS  kazao je da bi novi zakon o javnom i nformisanju trebalo da ispravi grešku napravljenu 2006.godine kada se sistem RTS-a transformisao u dva nezavisna Javna servisa-RTS i RTV:

 

- TVNS je od početka svog rada 1975.godine postavši članom JRT-a imala nacionalnu frekvenciju.Tako su informativni , dokumentarno-obrazovni, kulturni i sportsko-zabavni sadržaji na srpskom jeziku ali i svim jezicima nacionalnih manjina na teritoriji APV bili dostupni u celoj Srbiji. Izdvajanjem iz sistema  RTS-a , RTV je ostala bez tog svog stečenog prava što je  značilo limitiranje dostupnosti signala, smanjenje auditorijuma i atraktivnosti programa pa posledično i zainteresovanosti za oglašavanje što je jedan od faktora umanjenja marketinških i drugih prihoda.

 

RTS je, podseća Otašević, samostalno kreirao svoju programsku šemu pri čemu je zadržan nekakav provizorijum saradnje uz ne baš precizno definisana pravila:

 

-  To nas je dovelo do današnjih prilika u kojima je RTV-u ostao samo Dnevnik u 17 sati na RTS1 uz poneki sportski prenos. Slično je i sa tehničko-tehnološkim , kadrovskim i drugim kapacitetima. RTV je u značajnoj meri lošim upravljačkim, kadrovskim i programskim rešenjima doprineo nezavidnoj situaciji u kojoj se nalazi a to je da se 60-ak posto ukupnih finansijskih sredstava na mesečnom nivou troši na zarade oko 1200 zaposlenih i oko 200 honoraraca i angažovanih na PP poslovima, 20-ak posto ide na preuzete obaveze i davanja državi pa se samo 10-ak posto ulaže u program. Situaciju u RTS-u ne poznajem dovoljno da bih mogao da komentarišem, ali smatram da bi i oni u sistemu sa RTV-om kao i regionalnim centrima u Kosovskoj Mitrovici, Nišu, Kragujevcu, Čačku,Novom Pazaru, Vranju ,imali raznovrsniju programsku ponudu,racionalnije bi bili organizovani ( ne bi se duplirala dopisništva i sl.), finansijski bi bili jači na tržištu i sveukupno još bolje pozicionirani. Uz dobru koordinaciju, poštovanje međusobno dogovorenih odnosa i planova stvorili bi se uslovi da i regionalnim centrima pripadne deo najkvalitetnijih i profesionalno najizazovnijih sadržaja - objasnio je Otašević.

 

Sindikat novinara Srbije ostaje pri stavu da treba formirati regionalne javne servise  gde god za to postoji interesovanje. Svoj predldog dostavio je Radnoj grupi za izradu novog zakona o javnom informisanju i medijima.

Izvor: SINOS

Projekat je sufinansiran sredsvima iz budžeta grada Novog Sada i nužno ne odražava stavove lokalne samouprave

Najnovije