U Novinarskom domu u Zagrebu održao se susret i povezivanje novinarki i novinara koji su dobili stipendije za rad na pričama u sklopu projekta Prekogranično-lokalno (Cross-border Local).

Projekt provode Journalismfund Europe, Europska federacija novinara, Transitions i SSE Riga Centre for Media Studies. Cilj je lokalnim novinarkama i novinarima omogućiti program stipendija, trening programe i mini MBA za lokalne informativne medije.

Jednu od 162 stipendije dobili su novinari s BiH portala eTrafika.net Vanja Stokić i Ajdin Kamber koji donose priču o nevoljkosti institucija da propisno identificiraju i sahrane izbjeglice i migrante koji se utapaju u rijekama u trokutu Srbija-BiH-Hrvatska.

„Pronašli smo kolega i ja više od 50 neidentificiranih grobova migranata, to znači da više od 50 porodica neće saznati što se desilo s njihovim sinovima, muževima, braćom… Jer na tim grobovima samo stoji drvena tabla NN i godina ukopa. Ljudi neće znati koji grob da ekshumiraju.“, kaže Vanja Stokić.

Stipendija je iznosila 8.500 eura, a rad na priči trajao je 10 mjeseci. Lokalno novinarstvo u ozbiljnom je problemu u gotovo cijeloj Europi. Zato i ne čudi što Vanja Stokić, da bi se bavila novinarstvom mora se baviti i donatorima. To radi posljednjih 12 godina. Ova joj se stipendija svidjela jer je način prijave i komunikacije jednostavan i iznimno brz. „Nisu opterećeni birokratijom i fokusirani su da mi budemo na terenu i izvještavamo“, rekla je.

Nakon objave teksta, sljedeći tjedan objavljuju i dokumentarac od 45 minuta. Prvotno su Vanja Stokić i Ajdin Kamber htjeli objaviti mini dokumentarac, ali na terenu su snimili puno materijala za koji smatraju da svi trebaju vidjeti.

Njihova kolegica iz Mađarske, Anna Debreczeni, s portala G7.hu, istraživala je za koga se stari industrijski prostori ruše da bi ih zamijenila neka nova naselja? Isto istraživanje proveli su i njezine kolege u Pragu i Sofiji. U tim gradovima, posebno mladima, nemoguće je naći i stan za iznajmljivanje za neku pristojnu cijenu, a o kupnji stana ni ne razmišljaju.

Usporedba različitih gradova s istim problemom Anni Debreczeni bilo je zanimljivo iskustvo, ali želi što prije nastaviti raditi na priči jer je ostalo još puno toga za istražiti. Za sada je uspjela mapirati kako funkcionira svijet brownfield investicija i koje prijetnje nosi ljudima koji si ne mogu priuštiti stan zbog stalno rastućih cijena. Stipendija za ovaj projekt iznosila je 10.000 eura.

Daju li srednje škole u Europi jednake prilike djeci izbjeglicama? To je pitanje u Italiji istraživala freelance novinarka Marzia Minore.

“Ili će škola uistinu postati mjesto gdje svatko ima iste mogućnosti, kako stoji u ustavu, ili smo zakazali.”, rekla je u razgovoru jedna učiteljica iz Italije.

Na isti su posao prionule i kolegice i kolege iz Francuske, Poljske, Velike Britanije i Njemačke.

Ukupno je sedam novinarki i novinara sudjelovalo na projektu. Stipendija je iznosila 24.500 eura. U osam mjeseci, razgovarali su s učenicima i učiteljima, učili od psihologa kako razgovarati s djecom.

Tim od sedam ljudi morao se naučiti međusobno koordinirati. „Novinarkama i novinarima prirodnije je pisati članke, a ne projekte“, kaže Marzia Minore. Dodaje da nekada novinari ni ne znaju za ovakve vrste stipendija. Ova joj je ostala u dobrom sjećanju jer je potpora za financiranje projekata.

Prema trajnijem rješenju za opstanak lokalnog novinarstva

No od stipendija se ne može preživjeti, to im i nije svrha. Vanja objašnjava da se ovakve vrste potpora dobije jednom godišnje, i to ako imate i malo sreće. „Malo te pogura, ali lokalno novinarstvo mora da nađe neki održiviji model“, kaže Vanja. Zato su oni (eTrafika.net) prvi medij u BiH koji je uveo simboličnu pretplatu. Mnogi putem pretplate doniraju svaki mjesec. Skromni su to iznosi, ali uvijek pomogne jer pokrije praćenje neke jednostavnije priče.

Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i Europske federacije novinara, istaknula je kao primjer dobre prakse Model financiranja lokalnih medija. Model je rezultat projekta Hrvatskog novinarskog društva i SNH. U njemu su jasno razrađeni kriteriji kako jedinice lokalne i regionalne samouprave trebaju dodjeljivati novac lokalnim medijima. Ovim modelom osigurava se opstanak lokalnih medija i financijska stabilnost. Nekoliko JLS-ova odlučilo je primijeniti ga.

Prilika za razmišljanje kako pomoći lokalnim medijima bile su i #CBLocal radionice. Moglo se na njima čuti o prvom radiju zajednice za inače zanemarena naselja u Lisabonu, nešto i naučiti kako postići dvosmjernu komunikaciju s publikom. Očekuju se i rezultati pilot projekta u Mađarskoj. Da ne razotkrijemo do kraja poslovnu ideju – kombinacija kviza i nagrada je u igri.

Nakon dva dana u Zagrebu, još je jednom utvrđena već dobro znana činjenica – lokalnim medijima treba stabilno i transparentno financiranje kako bi mogli slobodno izvještavati o temama od interesa za lokalnu zajednicu i ljude koji žive u njoj.

Rezultat umrežavanja u Zagrebu bit će akcijski plan s preporukama za lokalne i europske kreatore politike, medijske menadžere i profesionalne reprezentativne organizacije novinara.