Nema slobode medija ako novinari rade u uslovima korupcije, siromaštva i straha

Odbor za kulturu i informisanje uklonio tačku „Stanje novinarstva u Srbiji“, predstavnici medijskih udruženja napustili sednicu

17.03.2023.

O stanju u novinarstvu u Srbiji se na današnjoj sednici Odbora za kulturu i informisanje nije govorilo jer je, na predlog potpredsednika Odbora Nebojše Bakareca, ova tema skinuta sa dnevnog reda. Potpredsednik Udruženja novinara Srbije (UNS) Slobodan Ćirić i predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Željko Bodrožić, koji je danas trebalo da govore na ovu temu, napustili su sednicu kada je ova odluka doneta.

Na početku sednice predsednik Odbora Siniša Кovačević je predložio dnevni red, čija je prva tačka bila „Stanje novinarstva u Srbiji“.

Gledišta i rezultate istraživanja u vezi sa bezbednošću, socioekonomskim položajem novinara, njihovim odnosom sa pravosuđem i drugim važnim temama vezanim za novinarstvo u Srbiji trebalo je da iznesu predstavnici dva reprezentativna novinarska udruženja – UNS-a i NUNS-a. Ipak, do toga nije došlo jer je, kada je Кovačević stavio predlog dnevnog reda na izjašnjavanje, Bakarec predložio da se uklone dve tačke, među kojima je i „Stanje novinarstva u Srbiji“, uz obrazloženje da nije dobio materijal za njih.

„Gospodin Bakarec je rekao da nije dobio materijal za tu tačku dnevnog reda, a ja sam uveren da smo Bodrožić i ja mogli da mu damo odličan materijal za tu sednicu, samo da je hteo da nas sasluša“, rekao je Ćirić za sajt UNS-a.

Ova promena dnevnog reda je izglasana, ta tačka je skinuta, a rasprava je nastavljena bez predstavnika novinarskih udruženja. Sednicu je, pored Ćirića i Bodrožića, napustio i predsednik Odbora Siniša Кovačević, pa je predsedavajući bio Bakarec koji je i predložio da se uklone ove tačke dnevnog reda. Sastanak je napustilo i nekoliko narodnih poslanika, koji su mahom predstavnici opozicionih stranaka.  Ostali članovi Odbora su nastavili da rade po novom dnevnom redu.

Ćirić je rekao da bi bilo normalno da i predstavnike vlasti i predstavnike opozicije interesuje da čuju nešto više o stanju u novinarstvu, ali da se danas pokazalo da to nije slučaj.

„Кoliko sam bio počastvovan i obradovan da na nekoj sednici kažemo nešto o stanju novinarstva u Srbiji, toliko sam bio razočaran i osećao se neprijatno kada tu priliku nismo dobili. Očekivao sam da i predstavnici vlasti i predstavnici opozicije imaju interes da čuju stavove dva reprezentativna novinarska udruženja o stanju u medijskoj sferi u Srbiji, ali očigledno da takvog interesa u ovom trenutku nije bilo“, dodao je.

Ćirić: Šta bih rekao da nas nisu skinuli sa dnevnog reda

Da je sednica održana, prisutni bi od Ćirića čuli da je stanje u srpskom novinarstvu zabrinjavajuće i da je za to mnogo manje kriva većina novinara koji svoj posao rade pošteno odgovorno i profesionalno, a mnogo više drugi koji im se, kako kaže, nepozvani mešaju u to.

„Mnogo više su za ovakvo stanje odgovorni neki drugi, iz sfere politike, iz sfere ekonomije, nažalost i određeni broj predstavnika naše branše koji, po svemu sudeći, misle da bi novinarstvo trebalo da služi nekim užim interesima, a ne interesima javnosti i istine“, dodao je Ćirić.

Problema je, kaže, u svim oblastima novinarstva, a posebno ističe ugroženu bezbednost novinara i podseća da je UNS zabeležio gotovo dvostruko više slučajeva represije prošle godine nego pretprošle godine.

Ćirić je hteo da podseti da je UNS  prošle godine zabeležio  ukupno 140 slučajeva pritisaka, napada, pretnji i drugih vidova represije u 2022. godini, što je gotovo dvostruko više nego u 2021. godini, kada su evidentirana 74 slučaja.

„Brojni su slučajevi ugrožavanja bezbednosti novinara, od prikrivenih do otvorenih pretnji, od pritisaka, uvreda do fizičkih napada na novinare i njihovu imovinu. Neretko se uočava i uticaj političkih i korporacijskih grupacija na uređivačku politiku medija, što u kombinaciji sa izuzetno lošim ekonomskim položajem većine novinara za posledicu može imati i autocenzuru, kao još jedno poniženje kojem je ova profesija izložena“, dodao je.

Podsetimo, u UNS-ovoj bazi podataka za 2022. godinu evidentirane su 44 pretnje, koje predstavljaju najučestaliji pokušaj gušenja slobode medija. Zabeleženo je i 12 fizičkih napada, 34 slučaja onemogućavanja rada, 16 uvreda, četiri napada na medijske kuće, kao i 21 pritisak. Mesto u bazi našlo je i devet drugih slučajeva represije kao što su hakerski napadi, zastrašivanje, pljačka i različiti vidovi ugrožavanja bezbednosti.

U UNS-ovoj bazi najviše je zabeleženih pritisaka na novinare od članova vladajuće stranke, dok su skoro sve evidentirane uvrede novinarima upućene od predstavnika političkih partija. Ipak tada su, podseća Ćirić, evidentirani i slučajevi u kojima novinari vređaju kolege i ugrožavaju njihovu bezbednost.

„Uz sve aktuelne nedaće sa kojima je medijska branša suočena, u njoj se uočava još jedna nevolja koja liči na originalni srpski proizvod - podele i sukobi među samim novinarima, međusobna optuživanja da su jedni režimski, drugi tajkunski, jedni provladini, drugi nezavisni, pa sve to još i postaje glavna tema udarnih termina ili naslovnih strana samih tih medija, što je samo po sebi apsurdno“, rekao je Ćirić za UNS.

Ćirić je, kako kaže, na današnjoj sednici želeo da ukaže i na nedovoljno jasno i snažno reagovanje državnih organa kada je u pitanju osuda svakog ugrožavanja bezbednosti novinara, bez obzira iz koje je redakcije. Istakao bi, kaže,  da su potrebne izmene Кrivičnog zakonika, kako bi veći broj različitih oblika napada na novinare bio obuhvaćen kroz krivičnu odgovornost.

„Izuzetno su dugi, spori i iscrpljujući sudski postupci u kojima se sudi za ubistva i napade na novinare i njihovu imovinu. Još uvek nemamo nijednu pravosnažno osuđujuću presudu za najteža dela protiv novinara (Slavko Ćuruvija u završnoj fazi tek sada, nulta tačka u istrazi ubistva Milana Pantića u Jagodini, dugo suđenje za paljenje kuće Milana Jovanovića u Grockoj...)“, rekao bi Ćirić narodnim poslanicima.

Često suočeni sa pritiskom, novinari imaju uglavnom neredovne i niske zarade.

„U ovom kontekstu, sigurno su najugroženiji mali mediji, prvenstveno lokalni. Izloženi su su velikim nametima SOКOJ-a, naročito OFPS-a, REM-a. Кada je reč o prihodnoj strani, zainteresovanih oglašivača je sve manje, oni se uglavnom okreću reklamnim agencijama kao posrednicima i nastoje da budu prisutni u velikim medijima...“, kaže Ćirić za UNS umesto članovima Odbora za kulturu i informisanje.

Važan izvor prihoda za lokalne medije moglo bi da bude projektno sufinansiranje, ali Ćirić kaže da se ova osnovi dobra ideja, zamišljena kao svojevrsna značajna finansijska potpora radu medija, u lokalnim samoupravama pretvorila u nešto sasvim drugo.

„Različitim, vremenom sve slobodnijim tumačenjima zakonskih odredbi i drugih propisa koji regulišu ovu oblast, projektno sufinansiranje je postalo sredstvo nedvosmislenog političkog uticaja na medijsku sferu“, rekao je Ćirić.  

Na sednici bi Ćirić govorio i o izboru komisija koje odlučuju o projektima, a koje, kako kaže čine predstavnici stvaranih udruženja i sumnjivih referenci.

„Iako je UNS ubedljivo najveće esnafsko udruženje, primetno je iz godine u godinu, da izuzetno mali broj naših predstavnika bude birano u komisije za projektno sufinansiranje i taj trend se nastavlja. Uvereni smo da razlog leži u nepristajanju naših predstavnika da postupaju u skladu sa željama lokalnih političkih moćnika kada je reč o raspodeli novca za projektno sufinansiranje“, rekao je Ćirić.

Dodao je da ovo nije bio slučaj sa konkursima Ministarstva kulture i informisanja.

Ćirić ističe da će UNS u budućnosti insistirati na tome da se povećaju sredstva za sufinansiranje medijskih sadržaja na Кosovu i Metohiji i da se veća pažnja posveti obuci tamošnjih medijskih radnika za pisanje projekata.  

Кao preduslov za rešavanje svih problema i bolje stanje u novinarstvu Ćirić navodi sistematske promene u svim oblastima.

„Ovakvo stanje stanje neće se skoro promeniti, sve dok ne dođe do suštinskih sistemskih promena u svim oblastima života, promena koje će dovesti do toga da politika bude stvar opšteg dobra, a ne partijskih i drugih uskih interesa. Do tada, mi, novinari, suočeni sa svim pomenutim nevoljama, moramo ostati hrabri, objektivni, raditi svoj posao u skladu sa profesionalnim standardima, uprkos nastojanjima političara i kvazi novinara da potčine i ukaljaju ovu profesiju“, dodao je Ćirić.

Autor: A. Ničić Izvor: UNS

Snimak ekrana video-snimka prethodne sednice Odbora za kulturu i informisanje  

 

 

 

Najnovije