Nema slobode medija ako novinari rade u uslovima korupcije, siromaštva i straha

SVM potpuno kontroliše medije čiji je osnivač Nacionalni savet Mađara

19.01.2021.
SVM

 

Mediji koji u Subotici izveštavaju na mađarskom jeziku, a čiji je osnivač Mađarski nacionalni savet (MNS), nalaze se pod potpunom kontrolom kadrova Saveza vojvođanskih Mađara (SVM). U organima ovih medija neretko sede članovi partije, dok se u tri medija, listu Mađar so, nedeljniku Het Nap i Subotičkom mađarskom radiju direktori, odnosno glavni i odgovorni urednici, istovremeno nalaze i na visokim političkim funkcijama. Ovakva situacija protivna je novinarskim etičkim standardima i ugrožava slobodu medija.

 

Novinari nezavisnih mađarskih medija i medijski analitičari, koji su govorili za VOICE, a koji su i sami svojevremeno radili u nekim od gorenavedenih medija, smatraju da su ti mediji postali glasila SVM-a.
Prema njihovim rečima, jedan od najvećih problema je da direktori i urednici u ovim medijima ne vide da krše etičke standarde i smatraju da im niko ništa ne može jer će partija da ih odbrani od napada. Кako navode, „glavni urednik je samo izvršitelj na tom zadatku“, a „cenzura ne postoji, jer nema potrebe za njom, kada autocenzura savršeno funkcioniše“.
Pod neposrednim političkim uticajem su mediji čiji je osnivač ili suosnivač MNS, kao što su: list Mađar so, nedeljnik Het Nap i RTV Pannon, Subotički mađarski radio koji radi u sklopu Fondacije Panonija, dok se prema pojedinim mišljenjima, politički uticaj vidi i kod portala Vajdašag ma koji u blažoj formi, ali takođe prenosi propagandu Vlade Mađarske.
Ekres: Ako se utvrdi sukob interesa, postupiću u skladu sa tim
Jedan od primera jeste direktorka lista Mađar so (Magyar Szó) Rozalija Ekres, koja je istovremeno i republička poslanica SVM-a. Ona za VOICE kaže da se u zakonskom roku obratila zahtevom Agenciji za sprečavanje korupcije, da utvrdi da li se obavljanjem posla direktora ugrožava nepristrasnost medija ili ugled javne funkcije, odnosno da li to predstavlja sukob interesa.
„U slučaju da Agencija za sprečavanje korupcije utvrdi sukob interesa i odredi rok u kojem je javni funkcioner dužan da prestane sa obavljanjem tog posla, postupiću u skladu sa istim“, navodi Rozalija Ekres.
Prema njenom viđenju, sprovođenje programske koncepcije i uređivačke politike lista su prava i obaveze glavnog urednika, a ne direktora.
Na pitanje VOICE-a da oceni u kojoj meri MNS i SVM utiču na uređivačku politiku i izveštavanje u listu Mađar so, Ekres nije odgovorila.
Sličan primer je i u slučaju direktorke nedeljnika Het Napa (Hét Nap) Edit Laslo, koja jeu isto vreme i odbornica SVM-a u Skupštini grada Subotice.VOICE je i od nje zatražio komentar o spojivosti ove dve funkcije, odnosno ocenu u kojoj meri MNS i SVM utiču na uređivačku politiku ovog medija, međutim – odgovor nismo dobili.
Presburger: Glavni urednik Mađar soa samo izvršitelj partijskih zadataka
Glavni i odgovorni urednik portala Autonomija.hu Čaba Presburger, koji je u junu 2011. godine političkom voljom smenjen sa mesta glavnog urednika lista Mađar so, izjavio je za VOICE da MNS „praktično sam uređuje svoje propagandne biltene, diktira teme, plasira sagovornike, određuje šta i na koji način treba da bude pokriveno, a da je glavni urednik samo izvršitelj na tom zadatku“.
„SVM i MNS su jedno te isto. SVM ima nadmoć u MNS-u. Nema tu neke razlike. To su sinonimi. Govorim o MNS-u, a mislim na SVM“, kaže Presburger.
Prema mišljenju medijske analitičarke Viktorije Tome, političari pronalaze različite načine da utiču na uređivačku politiku u medijima, a tu nisu izuzeci ni manjinski mediji.
“Proteklih nekoliko decenija mediji na mađarskom jeziku su uvek finansijski zavisili od aktuelne političke vlasti. Tu SVM i ne mora da pronalazi načine kako bi uticao na uređivačku politiku medija čiji urednici i novinari smatraju da njihov opstanak zavisi od te stranke. Oni će sami kreirati uređivačku politiku u skladu sa interesima mađarske nacionalne manjine, a to je u skladu sa interesima i najveće političke stranke te iste zajednice, jer decenijski novinarski refleksi ukazuju na činjenicu da je politička podrška i te kako potrebna“, kaže Toma.
Glavni i odgovorni urednik nedeljnika Čaladi Кer (Családi Кör) i urednik sajta Sabad Mađar so (Szabad Magyar Szó) Janoš Teke je 14 godina radio kao sportski novinar u Mađar sou, a 2017. godine je napustio ovaj list jer su mnoge njegove kolege dobile ili su dali otkaze. Smatra da je list postao „glasilo SVM-a“ i dodaje da je u takvoj atmosferi bilo teško raditi.
On za VOICE kaže da, ukoliko MNS ili SVM hoće nešto da se pojavi u onim medijima čiji je Nacionalni savet osnivač, to će i da se pojavi.
„Problemi počinju kad kažu šta ne sme da se pojavi, ili ako kažu šta sme, kako treba da izgleda članak ili reportaža, koje sagovornike treba pitati“, navodi Teke.
Pravna regulativa ne prati novinarske etičke standarde
Čaba Presburger ocenjuje da novinar, pogotovo ako se bavi političkim temama ili je na nekoj upravljačkoj funkciji u medijima, ne bi smeo da bude ni član ni aktivista političkih stranaka, a posebno ne ne bi smeo da bude funkcioner.
„To je stvar etičke, a ne pravne prirode. Nažalost, Кodeks novinara Srbije i Zakon o sprečavanju sukoba interesa pri vršenju javnih funkcija, te Zakon o javnom informisanju i medijima nisu u potpunosti usaglašeni. Tako je pravno moguće da direktorka lista Mađar so obavlja poslaničku funkciju, jer za poslanike i odbornike važe posebne odredbe Zakona o sprečavanju sukoba interesa (član 10). Dok glavni i odgovorni urednik medija hladno može da bude odbornik u nekoj lokalnoj skupštini, jer – za razliku od poslanika – odbornik nema pravni imunitet, a po medijskom zakonu jedino lice koje uživa imunitet od odgovornosti, ne može biti i glavni i odgovorni urednik u isto vreme (član 48). Očigledno je da pravna regulativa ne prati novinarske etičke standarde, što je poražavajuće“, kaže Presburger.
Da podsetimo, glavni i odgovorni urednik Subotičkog mađarskog radija (Szabadkai Magyar Rádió) Gabor Agardi se istovremeno nalazi i na funkciji odbornika SVM-a u Skupštini grada Subotice, o čemu je krajem decembra 2020. godine pisao portal Cenzolovka.
Gabor Agardi kaže da ga do sada „nijedna institucija nije obavestila o mogućem sukobu interesa“. Iako mu je to zakonska obaveza, ni jednu od institucija nije obavestio o svojim funkcijama. On se ujedno nalazi i u Programskom savetu RTV-a i, kako kaže, nije član SVM-a.
Podsećamo da se u Кodeksu novinara Srbije navodi da je s novinarskom profesijom nespojiv rad u državnim organima i institucijama, kao i političkim partijama.
Janoš Teke, međutim, smatra da ovakvi slučajevi predstavljaju jedan od najvećih problema, kada ljudi ne vide da krše etičke standarde i „misle da im niko ništa ne može, jer će ih partija odbraniti od napada“.
U kojim sve upravnim odborima medija sede članovi stranaka
Čaba Presburger podseća da nova Medijska strategija nalaže da treba uspostaviti mehanizme da članovi nacionalnih saveta nacionalnih manjina ne mogu biti članovi organa upravljanja kod izdavača medija čiji su oni osnivači. “Za uspostavljanje ovog mehanizma svakako je potrebno menjati Zakon o informisanju, koji trenutno ne zabranjuje nacionalnom savetu da imenuje lica u upravni organ iz svojih redova, a omogućava i to da jedna trećina članova UO budu funkcioneri“, navodi Presburger.
U Upravnom odboru lista Mađar so nalazi se poslanik i potpredsednik SVM-a Arpad Fremond, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i vodoprivrede Atila Juhas i zamenica direktora Mađar so-a i potpredsednica MNS-a Edvina Erdedi, dok se u Upravnom odboru nedeljnika Het Nap nalazi poslanica i potpredsednica SVM-a Elvira Кovač, navedeno je u izveštaju koji je u februaru 2020. godine usvojen na sednici Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine.
S druge strane, predsednik MNS-a Jene Hajnal je početkom januara, najavljujući izradu strategije informisanja tog nacionalnog saveta, za novu Medijsku strategiju u Srbiji rekao da se, uprkos njihovom protestu, “rodila strategija koja pokušava da stavi pod znake pitanja nadležnost nacionalnih saveta u vezi sa informisanjem”.
„Pokušava da oduzme ustavna prava koja se ne dotiču samo informisanja, već smanjuju i nadležnosti nacionalnih saveta. To ne možemo da dozvolimo. Sa tim ljudi iz takozvane slobodne štampe i nezavisnih medija pokušavaju da sateraju u ćošak ne samo nacionalne savete, već i samu srpsku vladu. Vlada bi želela da udovolji uslovima Evropske unije, ali se bojim da će time nacionalni saveti dospeti u situaciju koja sa sobom nosi i ozbiljnu opasnost“, naveo je Hajnal, a preneo Vajdašag ma.
Toma: Cenzura ne postoji jer autocenzura savršeno funkcioniše
„Cenzura ne postoji, jer nema potrebe za cenzurom kada autocenzura savršeno funkcioniše“, kaže Viktorija Toma i dodaje da bi za cenzuru neophodan preduslov bio postojanje novinara koji su željni slobodnog izveštavanja i potenciranja osetljivih tema i sadržaja, koji bi se potom našli na meti cenzure.
“Novinari se plaše za svoju egzistenciju i društveni položaj, a mislim da su političari i oni koji su na važnim društvenim funkcijama svesni te činjenice. Nisu političke stranke one koje u najvećoj meri utiču na uređivačku politiku, već sami novinari i urednici koji misle da nemaju pravo odluke“, kaže Toma i dodaje da je neophodno raditi na društvenoj svesti, na obrazovanju mladih novinara i na taj način će politički uticaj da se eliminiše, jer više i “neće imati smisla”.
Janoš Teke kaže da je autocenzura prisutna kod onih medija čiji je osnivač MNS i koji dobijaju sredstva iz Mađarske i na pokrajinskim konkursima. „Većina novinara razmišlja tako da, ako ne napišu nešto što ne bi trebalo, onda ih neće boleti glava“, smatra Teke.
Viktorija Toma dodaje da politički uticaj sam po sebi ne raste, već da raste egzistencijalna i moralna nesigurnost novinara, ali da za to nikako ne okrivljuje jednu političku stranku, smatrajući da je greška to pitanje posmatrati isključivo iz tog ugla.
„Stanje unutar zajednice vojvođanskih Mađara je veoma složeno, a najveći problem nije u ’uticaju političkih stranaka’, već u celokupnom društvenom položaju i sistemu vrednosti koji se sve više ustaljuje unutar ove zajednice. Tu mislim na zatvorenost zajednice (jezička i kulturna izolovanost), na probleme u obrazovnom sistemu, na dekorativnu funkciju manjinskih nacionalnih zajednica i njihove kulture i tradicije, a u slučaju novinara i urednika – na neinformisanost, isključivost i nedostatak profesionalne kompetentnosti“, navodi Toma.
VOICE je uputio pitanja i potpredsedniku SVM-a Balintu Pastoru da prokomentariše kadrovska rešenja ove stranke, kao i da oceni u kojoj meri ova partija utiče na izveštavanje medija čiji je osnivač MNS. Pastor je napisao da neće odgovoriti na naša pitanja.

IZVOR: VOICE

 

Najnovije