Nema slobode medija ako novinari rade u uslovima korupcije, siromaštva i straha

HRW o medijima u Srbiji: Napadi, kampanje i neadekvatna reakcija nadležnih

17.01.2019.
Human rights watch

 

Novinari u Srbiji nastavljaju da se suočavaju sa napadima i pretnjama, kao i neadekvatnim odgovorom nadležnih, a prorežimski mediji i dalje vode kampanje protiv nezavisnih redakcija i novinara, zaključak je godišnjeg izveštaja međunarodne organizacije Human Rights Watch (HRW), u delu o medijima u Srbiji. Kao jedan od ilustrativnih primera stanja medija koji su obeležili prethodnu godinu, HRW navodi brojne inspekcijske kontrole Južnih vesti iz Niša.
„Nezavisni portal Južne vesti u avgustu je izvestio da su poreske vlasti pokrenule proceduru kako bi ih primorale da plate 8.500 evra kazne. Južne vesti su bile predmet nekoliko inspekcijskih kontrola u prošlosti, bez ijedne naznake da su načinili bilo kakav prekršaj“, navodi se u izveštaju.
HRW podseća i na slučaj novinara Stefana Cvetkovića, čiji je nestanak prijavljen u junu, da bi se on sam ubrzo pojavio sa tvrdnjama da je bio otet. Podneta je krivična prijava protiv Cvetkovića zbog sumnje da je lažirao otmicu, a kako se podseća u izveštaju, proces je u toku. 
Osim aktuelnih slučaja, HRW se osvrće i na one koje Srbija „vuče“ godinama unazad - tri nerešena ubistva novinara u poslednjih 30 godina. 
„Komisija za istraživanje ubistava troje novinara - Dade Vujasinović (1994), Slavka Ćuruvije (1999) i Milana Pantića (2001) nije načinila nikakav napredak. U junu je Viši sud odbacio dokaze koji navodno „dovode“ nekadašnje pripadnike Državne bezbednosti na mesto ubistva. U julu je, međutim, isti sud odlučio da te dokaze prihvati. Ubistvo Vujasinović i Pantića ostaje nerasvetljeno“, konstatuje se u izveštaju. 
Od januara do sredine avgusta prošle godine, prema statistici NUNS-a koja se citira u dokumentu, zabeleženo je 50 napada, pretnji i zastrašivanja novinara, uključujući i fizičke napade i 18 slučajeva zastrašivanja novinara od strane državnih zvaničnika. 
Osim nesigurne situacije za novinare - koja pored napada i pretnji uključuje i tužbe zbog izveštavanja o osetljivim pitanjima - situacija nije naročito bolja ni u drugim oblastima. 
Kao primere, ova organizacija navodi manjkavost azilnog sistema i loše uslove za tražioce azila, kao i sporo procesiranje ratnih zločina pred domaćim sudovima, za koje i dalje nema neophodne političke podrške. 

IZVOR: Raskrikavanje

 

Najnovije