Veran Matić – Pojedinačna davanja
Zakon o javnom informisanju predviđa da „pojedinačna davanja” u domenu projektnog sufinansiranja ne mogu prelaziti 5% ukupno opredeljenih sredstava za ostvarivanje javnog interesa putem javnih konkursa. Po tom osnovu je tokom ove godine Ministarstvo kulture i informisanja raspodelilo skoro 13 miliona dinara.
To nije nezakonito ali ne bi trebalo da predstavlja ni pravilo već izuzetak. On treba da bude utemeljen u opravdanim razlozima koji su aplikanta onemogućili da učestvuje u zakonom predviđenoj proceduri u kojima predloge za dodelu sredstava daju izabrane komisije, što potvrđuje odgovorno lice. U slučaju pojedinačnih davanja, diskrecionu odluku donosi ministar/ka, što utiče na to da je ovaj proces pod posebnom lupom javnosti. Zato i ne čudi da je i ove godine temeljno analiziran spisak koji je sadržao 21 izabrani projekat.
U međuvremenu su u javnost dospeli podaci o podržanom projektu iz Vranja sa prošlogodišnjeg kruga pojedinačnih davanja tokom mandata ministra Vladana Vukosavljevića, kada je po ovom osnovu podeljeno 14,3 miliona dinara. Koincidencije i „slučajnosti” su tolike da je teško oteti se utisku koji dovodi u pitanje kriterijume koji su tada primenjeni. Nažalost, ništa se suštinski nije promenilo prilikom donošenja ovogodišnjih odluka sa potpisom ministarke Maje Gojković. Pogotovo ako se ima u vidu da važeći pravilnik propisuje da se putem pojedinačnih davanja sredstva „mogu dodeliti samo za projekte koji nisu mogli biti planirani u vreme raspisivanja konkursa (vanredne okolnosti, hitnost realizacije itd.)“. Da ne govorimo o tome da se sve radi kao i ranije, i kao da ne postoji Akcioni plan za primenu Medijske strategije, da nije u toku rad na izmeni zakonskog okvira koji je, doduše, zastao bez valjnog objašnjenja… Prilično nelogično tj. logično ako nema političke volje da se primeni ono što predviđa Medijska strategija, ne čekajući izmenu zakona.
Radi sticanja što celovitije slike, važno je da postoje dokumenti poput novog monitoring izveštaja javnih nabavki medijskih usluga koji su zajedno uradili BIRN i NUNS. Izveštaj ukazuje da se medijske usluge uglavnom nabavljaju na osnovu izuzetaka od javnih nabavki, čime ostaju ispod radara javnosti. Među deset najvećih dobitnika iz obrađenog uzorka su i neke redovne „mušterije” Saveta za štampu poput tabloida „Srpski telegraf” i „Alo” koji je rekorder po broju prekršaja novinarskog profesionalnog Kodeksa. Upravo je pomenuti tabloid, zajedno sa „Informerom”, bio na dnevnom redu jedne od poslednjih sednica ovog samoregulatornog tela.