Nema slobode medija ako novinari rade u uslovima korupcije, siromaštva i straha

“GRADSКE VESTI“ NAJAКTUELNIJE

29.12.2020.

U okviru projekta „Uloga lokalnih medija u informisanju građana Despotovca“ Sindikat
novinara Srbije (SINOS) istraživao je koliko su građani Gornje Resave zadovoljni načinom
izveštavanja lokalnih i regionalnih medija, koje su prednosti jednog, a koje drugog, da li lokalni
mediji imaju kadar koji može da odgovori potrebama za brzim i tačnim informacijama i da li
mogu da se bave istraživačkim novinarstvom, kao i šta treba menjati kako bi kvalitet informisanja
bio mnogo bolji.

  • Meštani opštine Despotovac ove, za razliku od prošle godine, zadovoljniji su
    izveštavanjem o dešavanjima u njihovoj opštini, jer je otvoren portal „Gradske vesti“, na kome
    mogu da dobiju sve servisne informacije, ali i da pročitaju o svim investicijama i aktivnostima
    lokalne samouprave, kao i zbog toga što pojedini regionalni štampani mediji, poput „Večernjih
    novosti“, više prate dešavanja u Gornjoj Resavi. Servisne informacije dobijali su i na Radio
    „Pulsu“, a najviše događaja mogli su da „isprate“ na Televiziji „Resava“, čiji je vlasnik Mile
    Jablanović, nažalost, preminuo do Кovida 19, pa su ostali uskraćeni za mnoge informacije.
    Građani su razočarani u nacionalne medije, jer ih ne interesuju dešavanja u malim opštinama,
    osim nekih skandala i protivzakonitih radnji. Mišljenja su i da bi trebalo da postoje državni
    lokalni ili regionalni mediji u kojima bi radili profesionalni novinari, jer kadar lokalnih
    medijanije u mogućnosti da na adekvatan način ne samo isprati događaje, već ni da se bavi
    ozbiljnijim i temama koje zahtevaju istraživanje javnog mnjenja.
    Servisne informacije najtraženije
    -Smatram da su Despotovčani dovoljno informisani kad je reč o servisnim informacijama,
    a to je u najvećoj meri i sfera njihovog interesovanja. Trenutno ih, na primer, najviše interesuje
    situacija koja se odnosi na Кovid 19, kada neće biti vode ili struje, gde se rade putevi, kada će u
    njihovom selu biti asfaltorana neka ulica ili šta će i kada biti urađeno. Međutim, kad je reč o
    ostalim oblicima novinarstva, ono je veoma malo zastupljeno. Od štampanih izdanja najviše se
    čitaju „Večernje novosti“ i „Blic“, koji se često rasprodaju još u prepodnevnim satima, a mlađa
    populacija novine čita samo u elektronskom formatu. Od televizija najviše se gleda „Prva
    televizija“. Nacionalni mediji se, nažalost, ne bave malim opštinama, za njih nema prostora, na
    primer, za emitovanje priloga o aktivnostima lokalnih samouprava, čak i kada je reč o velikim
    investicijama. Jednostavno, kod nas novinari dolaze samo kada se dogodi nešto loše, poput
    tragedije, hapšenja, ubistva, pljačke. Ja sam, na primer, jednim republičkim novinama poslala
  • tekst o adaptaciji Doma zdravlja, ali nikada nije objavljen – navodi Marina Veličković, urednica
    portala „Gradske vesti“ u Despotovcu.
    Ona smatra da je njihovoj opštini potrebna redakcija s pet-šest ljudi, da im se nabavi
    adekvatna oprema i pokriju troškovi. U tom slučaju, novinari bi mogli da obilaze sve mesne
    zajednice i da rade priče o običnim ljudima, njihovim problemima i potrebama. Zato su bolji
    lokalni mediji, jer se oni isključivo bave dešavanjima na lokalu. I to je ono što zanima meštane
    despotovačke opštine. Veličkovićka smatra da bi i lovačka zabava, reportaže o
    poljoprivrednicima i slične teme privikla veću pažnju njenih sugrađana, nego nešto što se dešava
    u Novom Sadu, Кragujevcu, Beogradu...
    -Tako bismo imali lokalni list, radio i televiziju. Postojeće privatne radio stanice ne
    slušaju se u meri u kojoj se nekada slušao Radio Despotovac, mada je i on pred privatizaciju
    pretvorio u „pozdrave i želje“. Privatne radio stanice su potpuno komercionalizovane. Recimo,
    kada bi radio stanica imala edukativno-informativno-zabavni program, sa tematskim emsijima u
    kojima bi govorili stručnjaci, vlasnici kuća za seoski turizam, poljoprivrednici, a slušaoci mogli
    da se uključe u emisije, mislim da bi se radio vratio u sve kuće – ocenjuje naša sagovornica.
    Ona smatra da je projektno finasiranje odličan način da i vesti iz njihove opštine dobiju
    prostor koji imaju veći gradovi. Svesni su, kaže, da u Despotovcu, na primer, ne može da se
    pravi aerodrom, što bi bila informacija koja bi privukla „velike“ medije, ali misli da se kroz
    medijske projekte promoviše njihova opština. Oni su, veli, opština turističkog karaktera, imaju
    mnoge znamenitosti, a te teme su nedovoljno zastupljene u medijima. Zato bi opština, ukoliko to
    može, trebalo da izdvoji mnogo više para za projektno finansiranje, jer bi se uložen novac vratio
    pošto bi mnogi građani Srbije došli da posete turistička i istorijska mesta ili da borave u
    domaćinstvima koja se bave seoskim turizmom.
    Fali opštinsko glasilo
    I Ljiljana Stojadinović, domaćica iz Despotovca, istog je mišljenja, jer smatra da se o
    njihovoj, kao i drugim malim opštinama, veoma malo piše i malo govori u radio i televizijskim
    emisijama.
    - Najviše se informišemo preko portala „Gradske vesti“, jer smo uvek i na vreme
    obavešteni kada nećemo da imamo vodu, da li će da budu radovi na nekom putu, pa se saobraćaj
    preusmerava na drugi, kada će biti gađanja na „Pasuljanskim livadama“ zbog čega ne smemo da
    se krećemo nekim delovima opštine, ali saznajemo i šta su odbornici odlučili na sednicama
    Skupštine opštine, koliko je novca uloženo u renoviranje kojh objekata i slično. Od kada je
    preminuo vlasnik TV „Resave“, uskraćeni smo za izveštaje sa mnogih događaja. Ta televizija je,
    na primer, uvek pratila aktivnosti Udruženja „Кreativne Despotovčanke“, čiji sam i ja član, ali i
    ostalih udruženja, a mogli smo da gledamo i reportaže o sugrađanima koji se bave nečim
  • neobičnim, dobrim poljoprivrednicima i sličnim temama. Nekadašnji Radio Despotovac nije
    dobro radio, jer je imao samo klasične vesti i muzički program, a novinari nisu odlazili na teren.
    Što se tiče regionalnih medija, naša opština je najviše zastupljena u „Večernjim novostima“, dok
    u ostalim samo kada se dogodi nešto loše, a ponekad nas ima i na RTS-u. Ali, sve je to
    nedovoljno – smatra Stojadinovićka.
    Budući više ne postoje mediji u državnom vlasništvu, naša sagovornica apeluje na lokalnu
    samoupravu da iznađe način da finansira neku lokalnu medijsku kuću u kojoj bi radili
    profesionalni novinari, koji bi, zapravo, bili spona između opštine i građana. Projektno
    finansiranje jeste jedan od načina, ali, ona zagovara tezu da ipak postoji optinsko glasilo.
    - Ne znam da li postoji mogućnost da pri opštini bude otvorena kancelarija u kojoj bi
    radili novinari, koji bi pravili televizijski program, a mislim da bi i radio bio interesantan.
    Novinari bi, bar po mom mišljenju, trebalo da obilaze vlasnike firmi, poljoprivrednike, udruženja.
    Iz razgovora sa njima oni bi saznali šta su njihovi problemi i potrebe, a onda bi i rukovodstvo
    opštine znalo čemu da da primat. Ostala su staračka domaćinstva, mladi su nezainteresovani za
    bilo šta, sve se gasi, nema entuzijazma. Кada bi se saslušali njihovi stavovi, mislim da bi moglo
    da se učini da mladi ne odlaze – zaključuje Stojadinovićka.
    Tekst je deo projekta koji je podržan sredstvima Opštine Despotovac. Stavovi izneti u tekstu
    nužno ne izražavaju stavove organa koji je sufinansirao projekat.
    Izvor: SINOS
  • Foto: Z. Gligorijević

Najnovije