Nema slobode medija ako novinari rade u uslovima korupcije, siromaštva i straha
“GRADSКE VESTI“ NAJAКTUELNIJE
29.12.2020.
U okviru projekta „Uloga lokalnih medija u informisanju građana Despotovca“ Sindikat
novinara Srbije (SINOS) istraživao je koliko su građani Gornje Resave zadovoljni načinom
izveštavanja lokalnih i regionalnih medija, koje su prednosti jednog, a koje drugog, da li lokalni
mediji imaju kadar koji može da odgovori potrebama za brzim i tačnim informacijama i da li
mogu da se bave istraživačkim novinarstvom, kao i šta treba menjati kako bi kvalitet informisanja
bio mnogo bolji.
-
Meštani opštine Despotovac ove, za razliku od prošle godine, zadovoljniji suizveštavanjem o dešavanjima u njihovoj opštini, jer je otvoren portal „Gradske vesti“, na komemogu da dobiju sve servisne informacije, ali i da pročitaju o svim investicijama i aktivnostimalokalne samouprave, kao i zbog toga što pojedini regionalni štampani mediji, poput „Večernjihnovosti“, više prate dešavanja u Gornjoj Resavi. Servisne informacije dobijali su i na Radio„Pulsu“, a najviše događaja mogli su da „isprate“ na Televiziji „Resava“, čiji je vlasnik MileJablanović, nažalost, preminuo do Кovida 19, pa su ostali uskraćeni za mnoge informacije.Građani su razočarani u nacionalne medije, jer ih ne interesuju dešavanja u malim opštinama,osim nekih skandala i protivzakonitih radnji. Mišljenja su i da bi trebalo da postoje državnilokalni ili regionalni mediji u kojima bi radili profesionalni novinari, jer kadar lokalnihmedijanije u mogućnosti da na adekvatan način ne samo isprati događaje, već ni da se baviozbiljnijim i temama koje zahtevaju istraživanje javnog mnjenja.Servisne informacije najtraženije-Smatram da su Despotovčani dovoljno informisani kad je reč o servisnim informacijama,a to je u najvećoj meri i sfera njihovog interesovanja. Trenutno ih, na primer, najviše interesujesituacija koja se odnosi na Кovid 19, kada neće biti vode ili struje, gde se rade putevi, kada će unjihovom selu biti asfaltorana neka ulica ili šta će i kada biti urađeno. Međutim, kad je reč oostalim oblicima novinarstva, ono je veoma malo zastupljeno. Od štampanih izdanja najviše sečitaju „Večernje novosti“ i „Blic“, koji se često rasprodaju još u prepodnevnim satima, a mlađapopulacija novine čita samo u elektronskom formatu. Od televizija najviše se gleda „Prvatelevizija“. Nacionalni mediji se, nažalost, ne bave malim opštinama, za njih nema prostora, naprimer, za emitovanje priloga o aktivnostima lokalnih samouprava, čak i kada je reč o velikiminvesticijama. Jednostavno, kod nas novinari dolaze samo kada se dogodi nešto loše, poputtragedije, hapšenja, ubistva, pljačke. Ja sam, na primer, jednim republičkim novinama poslala
-
tekst o adaptaciji Doma zdravlja, ali nikada nije objavljen – navodi Marina Veličković, urednicaportala „Gradske vesti“ u Despotovcu.Ona smatra da je njihovoj opštini potrebna redakcija s pet-šest ljudi, da im se nabaviadekvatna oprema i pokriju troškovi. U tom slučaju, novinari bi mogli da obilaze sve mesnezajednice i da rade priče o običnim ljudima, njihovim problemima i potrebama. Zato su boljilokalni mediji, jer se oni isključivo bave dešavanjima na lokalu. I to je ono što zanima meštanedespotovačke opštine. Veličkovićka smatra da bi i lovačka zabava, reportaže opoljoprivrednicima i slične teme privikla veću pažnju njenih sugrađana, nego nešto što se dešavau Novom Sadu, Кragujevcu, Beogradu...-Tako bismo imali lokalni list, radio i televiziju. Postojeće privatne radio stanice neslušaju se u meri u kojoj se nekada slušao Radio Despotovac, mada je i on pred privatizacijupretvorio u „pozdrave i želje“. Privatne radio stanice su potpuno komercionalizovane. Recimo,kada bi radio stanica imala edukativno-informativno-zabavni program, sa tematskim emsijima ukojima bi govorili stručnjaci, vlasnici kuća za seoski turizam, poljoprivrednici, a slušaoci moglida se uključe u emisije, mislim da bi se radio vratio u sve kuće – ocenjuje naša sagovornica.Ona smatra da je projektno finasiranje odličan način da i vesti iz njihove opštine dobijuprostor koji imaju veći gradovi. Svesni su, kaže, da u Despotovcu, na primer, ne može da sepravi aerodrom, što bi bila informacija koja bi privukla „velike“ medije, ali misli da se krozmedijske projekte promoviše njihova opština. Oni su, veli, opština turističkog karaktera, imajumnoge znamenitosti, a te teme su nedovoljno zastupljene u medijima. Zato bi opština, ukoliko tomože, trebalo da izdvoji mnogo više para za projektno finansiranje, jer bi se uložen novac vratiopošto bi mnogi građani Srbije došli da posete turistička i istorijska mesta ili da borave udomaćinstvima koja se bave seoskim turizmom.Fali opštinsko glasiloI Ljiljana Stojadinović, domaćica iz Despotovca, istog je mišljenja, jer smatra da se onjihovoj, kao i drugim malim opštinama, veoma malo piše i malo govori u radio i televizijskimemisijama.- Najviše se informišemo preko portala „Gradske vesti“, jer smo uvek i na vremeobavešteni kada nećemo da imamo vodu, da li će da budu radovi na nekom putu, pa se saobraćajpreusmerava na drugi, kada će biti gađanja na „Pasuljanskim livadama“ zbog čega ne smemo dase krećemo nekim delovima opštine, ali saznajemo i šta su odbornici odlučili na sednicamaSkupštine opštine, koliko je novca uloženo u renoviranje kojh objekata i slično. Od kada jepreminuo vlasnik TV „Resave“, uskraćeni smo za izveštaje sa mnogih događaja. Ta televizija je,na primer, uvek pratila aktivnosti Udruženja „Кreativne Despotovčanke“, čiji sam i ja član, ali iostalih udruženja, a mogli smo da gledamo i reportaže o sugrađanima koji se bave nečim
-
neobičnim, dobrim poljoprivrednicima i sličnim temama. Nekadašnji Radio Despotovac nijedobro radio, jer je imao samo klasične vesti i muzički program, a novinari nisu odlazili na teren.Što se tiče regionalnih medija, naša opština je najviše zastupljena u „Večernjim novostima“, doku ostalim samo kada se dogodi nešto loše, a ponekad nas ima i na RTS-u. Ali, sve je tonedovoljno – smatra Stojadinovićka.Budući više ne postoje mediji u državnom vlasništvu, naša sagovornica apeluje na lokalnusamoupravu da iznađe način da finansira neku lokalnu medijsku kuću u kojoj bi radiliprofesionalni novinari, koji bi, zapravo, bili spona između opštine i građana. Projektnofinansiranje jeste jedan od načina, ali, ona zagovara tezu da ipak postoji optinsko glasilo.- Ne znam da li postoji mogućnost da pri opštini bude otvorena kancelarija u kojoj biradili novinari, koji bi pravili televizijski program, a mislim da bi i radio bio interesantan.Novinari bi, bar po mom mišljenju, trebalo da obilaze vlasnike firmi, poljoprivrednike, udruženja.Iz razgovora sa njima oni bi saznali šta su njihovi problemi i potrebe, a onda bi i rukovodstvoopštine znalo čemu da da primat. Ostala su staračka domaćinstva, mladi su nezainteresovani zabilo šta, sve se gasi, nema entuzijazma. Кada bi se saslušali njihovi stavovi, mislim da bi mogloda se učini da mladi ne odlaze – zaključuje Stojadinovićka.Tekst je deo projekta koji je podržan sredstvima Opštine Despotovac. Stavovi izneti u tekstunužno ne izražavaju stavove organa koji je sufinansirao projekat.Izvor: SINOS
-
Foto: Z. Gligorijević