Nema slobode medija ako novinari rade u uslovima korupcije, siromaštva i straha

Kako do odgovornih medija i novinara kojima verujemo (2)

24.11.2019.

Prema analizi Evropske radiodifuzne unije (EBU), većina građana Srbije ne veruje
medijima pa se po stepenu poverenja naša zemlja nalazi na dnu evropske lestvice. Zašto
je to tako? Koje osobine i sposobnosti treba da poseduje dobar novinar? I kako njegove
karakteristike mogu da odmognu ili pomognu pri sticanju naklonosti javnog mnjenja?Prema analizi Evropske radiodifuzne unije (EBU), većina građana Srbije ne veruje
medijima pa se po stepenu poverenja naša zemlja nalazi na dnu evropske lestvice. Zašto
je to tako? Koje osobine i sposobnosti treba da poseduje dobar novinar? I kako njegove
karakteristike mogu da odmognu ili pomognu pri sticanju naklonosti javnog mnjenja?
  • misiju da podučava, ali treba da bude dobar predavač. To znači da može sa istom
    lakoćom da priča sa raznim slojevima društva, a da im ipak prenese svoje misli i zrno
    znanja. Kao drugo, trebalo bi da bude i dobar psiholog pa da može da prepozna razne
    bolesti društva. Treba da ima sluha za svakoga i da svaku priču smesti u širi kontekst
    značenja. Treće, trebalo bi da poznaje kulturu i običaje svog naroda ili naroda o kome
    izveštava i kome se obraća jer to znanje daje živost informacijama i kritiku bolju od
    njegovog ličnog shvatanja i tumačenja. Kao četvrto, novinarska struka mora da bude
    pelcovana od stranačkog zapošljavanja i političkog mišljenja. Nametanje neke političke
    opcije može biti veoma nespretno i nepromišljeno jer može biti neispravno. Mediji treba
    da budu transparentni, otvoreni, pa čak i kada su u pitanju njihovi izvori. Novinari
    moraju da vode račune koje izvore kontaktiraju i kome mogu da veruju. Mediji moraju
    da budu dostupni. Ne sme da postoji razlika između članaka na internetu i u štampanim
    novinama - da na internetu piše ono što u štampi ne sme zbog cenzure.
    Kada slušaocima i čitaocima pružite izbor, listu opcija, kada im na taj način
    ukažete poštovanje, oni će vama uzvratiti poverenjem. Ali poverenje se ne može jednom
    steći i nikada više igubiti. Naprotiv, ono se teško stiče, a vrlo lako gubi. Poverenje se
    stalno iznova zaslužuje, a odgovornost prema čitaocima se stalno preispituje dok se
    neumorno trči prema dalekoj i nikad sasvim jasno vidljivoj istini.
    U (S)LEPOJ NOVINARSKOJ ULICI
    Njena koleginica Iva Čolić za SINOS navodi:
    Po nekom nepisanom pravilu o moralu, odgovornosti najviše se priča I piše kada je nje -
    najmanje. Tako je i sa novinarima. Mogu li postojati - kao što postoje – neodgovorni
    mediji i u njima novinari kojimaverujemo!? Teško.
    Ko su zapravo novinari? Prodaju li oni, pored cigareta i"unučića", novine na kiosku
    kako je razočarano pomislila bliža i dalja familja moga dede kada im je ponosno rekao
    da je dobio posao novinara. Da, novinari zaista prodaju posredno novine kao što to čine i
    pisci, s ništa manje uspeha I glumci, pozorišni ili filmski – jer im se veruje.
  • Ali ko danas prodaje "VečernjeNovosti" ,"Politiku", "Alo", "Informer", "Srpski
    telegraf", "Ilustrovanu Politiku", "Pink", "Hepi", "O2", "Studio B"...Koji je taj N.N.
    nesretni novinar tih medija kome se veruje? U vremenu kome čitaoci mahom kupuju
    novine čijim novinarima ne veruju, gledaju tv program koji ne slušaju jer ga je teško
    zapamtiti. Da li se danas mera poveranja i uspeha gradi na prostakluku i drskosti,
    brbljivosti i cerekanju? Da li je za to potrebna škola ili je ona prirodni dar?
    Govori se da se Bogdan Tirnanić i Aleksandar Tijanić nisu dugo družili s knjigom ali
    nekada se verovalo njihovom kao i peru Miroslava Radojčića, Slavoljuba Đukića...
    Kome da veruju danas kada novinar može da bude svako I – niko? Kako čitaoci I
    gledaoci da veruju novinarima I medijima kada samisebi ne veruju- još manje u ono što
    pročitaju, vide, čuju. Nepoverenj je obostrano.
    Da li su I jedni I dugi ucenjeni I potcenjeni I osuđeni da čekaju "neka bolja vremena"?
    Kako ohrabriti novinare? Primanjima. Koliko košta novinarska hrabrost, što je drugo
    ime za elementarni profesionalizam - 500,600 ili 700 evra? Pozicija? Koja? Uredničko
    mesto-kao kontrolna stanica da ne procuri pogled, mišljenje, stav, procena, analiza koja
    nije deo horskog pevanja.
    Svi mediji su "danas" slobodni! Čujemo to često odministara, premijera, predsednika
    države čime posredno priznaju "jučerašnju" medijsku neslobodu prethodnog perioda.
    Ima li stila i mere u današnjim medijima? Koliko ste sebe puta "uhvatili" da ste posle
    nekog pročitanog teksta, komentara za sebe- da ne čuje neko - rekli: Svaka mu je na
    mestu.
    Da li bi se zaista nešto promenilo u radu i pisanju novinara "Informera", "Novosti",
    "Pinka" i dr.
    da umesto plastičnih stolica dobiju tapacirane, kožne i da zamašćene i izbledele tastature
    zameni najsavremenija kompjuterska konfiguracija?
    Teško da bi za one rastereće ne bilo kakvih briga da misle vlastitom glavom ili oni koji
    su tražili da "verujete njihovim - a ne vlastitim - očima" to bila neka vrsta
    profesionlanog i moralnog izazova.
    Svaka vrsta iskoraka, smatra se nepotrebnim gubljenjem vremena i energije pa i
    ugožavanjem vlastite egzistencije. Eventualana "inovacija" za novinare u pisanim
    medijima je krajnje sužena jer se na papiru svevidi, dokoni u elektronskim medijima
    ipak imaju ne tako tanku šansu da makar "progovore" snimljenim kadrom, nemom
    slikom, gegom ali ne dalje i više od toga.
    Novinari danas ne čitaju, ne uče...Pritom teško je očekivati da ih najveći broj u rednika
    nečemu nauče koji su i sami osuđeni na privremenost vlastite pozicije i pod lakim
    teretom pogrešnog uverenja da više znaju odonih kojima i ne pokušavaju to da objasne,
    upute.
  • Slobodu, kreativnost, smelost novinarima niko neće doneti na "tacni"već se za to moraju
    da
    se izbore - ako su novinari.
    Izvor SINOS
    Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove
    organa koji je dodelio sredstva

Najnovije