Nema slobode medija ako novinari rade u uslovima korupcije, siromaštva i straha

SLOBODNI NOVINARI ZA SLOBODNO DRUŠTVO (3)

11.10.2019.

Krivična odgovornost za konkursne komisije

Slobodu novinara određuje  dobra  plata i čvrst ugvor o radu. Zarada novinara u Srbiji je manja od prosečne na nivou  Republike . Kolektivni ugovor za medijsku delatnost ne postoji. Nema ni socijalnog  dijaloga između predstavnika zaposlenih i poslodavaca.

Rad sa malim i neredovnim platama i bez adekvatnih ugovora karakterističan  je za prekarnii (nesigurni) rad. U takvim okolnostima  raste autocenzura  a novinarstvo se svodi na  čistu propaganda vlasti i intresnih grupa .

Siromašni i nezaštićeni novinari

Ovo stanje u Srbiji dominira posle izlaska države iz medija nakon donošenja seta medijskih zakona 2014. godine. Privatizacija medija podrazumevala je drastično smanjenje zarada, odlazak velikog broja uglavnom obrazovanih i stručnih novinara, gomilanje radnih obaveza onima koji su ostali u redakcijama i zabranu sindikalnog organizovanja. U strahu od otkaza i nemogućnosti da nađu drugi posao u struci novinari  postaju bespogovorni izvršioci. Vlasnici medija bave se svojim a ne javnim interesom.

Priča o novinarstvu svedena je na priču o projektnom finansiranju – ko će i koliko para dobiti od države, da li će u konkursnim komisijama biti predstavnici (puleni) ovog ili onog udruženja. U siromašnoj državi, gde ne postoji medijsko tržište , odluka ovih komisija može da ima veliki značaj za rad i opstanak medija, pre svega na lokalu.

O  problemima sa kojima se suočavaju mediji na lokalnom nivou razgovaramo sa Anom  Vojvodić,  direktorkom T1 televizije  u Zaječaru u okviru projekta SINOS “Slobodni novinari za slobodno društvo”

O RTV Zaječar bila je svojevremeno jaka medijska kuća koja je zapošljavala pet puta više ljudi nego danas. Da li T1 televizija ima kadrovski i finansijski kapacitet da proizvodi program neophodan za kvalitetno infrmisanje građana Zaječara.

-         Kadrovske kapacitete da, finansijske delimično.

Nestručne konkursne komisije

O Da li se bavite istraživačkim novinarstvom i koje teme istražujete?

-T1 televizija i Za media produkcija u čijem je vlasništvu T1 televizija godinama se bave istraživačkim novinarstvom. Pratili smo, izveštavali i ukazivali na zloupotrebe u Gu  Zaječar 2013 godine, istraživali i dokazali kako su i zašto presušile javne česme u Zaječaru i producirali dokumentarni film Kap, istraživali zloupotrebe na konkursu za sufinansiranje medijskih sadržaja MKI, i dokazali višemilionske pronevere janvog novca koje će biti obuhvaćene filmom „ Novinarski odgovor“...

O Da li imate program na jezicima nacionalnih manjina?

-Ne.

O Koji su osnovni problemi sa kojima se susreće T1 televizija ?

Siromašno tržište za marketing i visoke takse REM-a  OFPS-a,  SOKOJ-a, JP Emisiona tehnika i veze, koje nisu usklađene sa teritorijom koju emiter pokriva i brojem gledalaca.

 

O Da li ste  suočeni sa pritiscima kada je reč o proizvodnji medijskih sadržaja?

-Ne.

 

O Kakva su vaša iskustva sa projektnim sufinansiranjem. Treba li nešto menjati?

-Iskustva su takva da sa sigurnošću možemo tvrditi da u komisijama sede ljudi koji ne znaju ništa o projektnom sufinansiranju, budžetima, rokovima realizacije, naplati... Lokalne samouprave takođe za praćenje realizacije projekata zadužuju ljude koji nemaju nikakvog iskustva a konkursi se raspisuju sredinom godine, što je za većinu medija otežavajuća okolnost jer do početka sufinansiranje treba preživeti i opstati. Naplata takođe kasni pa se vrlo često realizacija projekata dovodi u pitanje i obesmišljava.

O Kako ocenjujete komentare da pojedini  medji na lokalu,  „reketiraju“  vlast kako bi što bolje prošli na konkursima za projektno sufinansiranje?

-Upoznati smo sa tim da se unapred zna koji mediji moraju da dobiju sredstva na konkursu ali ne znamo da li se to može nazvati „ reketiranjem“.  Nijedan medij u Srbiji nema dovoljno uticaja da može da reketira vlast pre će biti da je situacija obrnuta, vlast reketira medije tako što ih primorava da zanemaruju javni interes već moraju da učestvuju u propagandi a za uzvrat dobijaju sredstva iz lokalnog budžeta namenjena medijima.

Sindikati bez članstva

O Kako objašnjavate da u privatnim medijima ne postoje sindikati.

Za sindikalno organizovanje potreban je veći broj ljudi a u privatnim medijima radi tek po nekoliko novinara i ostalih medijskih radnika. Većinom su privatni mediji pod kontrolom interesnih grupa ili političkih organizacija a kvalitet medijskih sadržaja je srozan tako da se medijskim poslom može baviti bilo ko bez obzira na edukovanost, obrazovanje i reputaciju. 

O Šta očekujete od nove Medijske strategije i šta bi trebalo menjati u Zakonu o javnom informisanju.

-Ne očekujemo ništa jer ne postoji politička volja za vraćanje dostojanstva novinarima i medijima.

Najvažnije je urediti način dodele sredstava za ostvarivanje javnog interesa. Do sada zakonom nije bila obuhvaćena ova oblast o čemu svedoči činjenica da iako je „ dodeljeno“ na stotine miliona dinara onima koji zadovoljavaju sve osim javnog ineteresa,nikada niko nije snosio odgovornost. Mi, dakle, nemamo zakon već preporuku ili spisak lepih želja koji je samo bleda maska za prikrivanje korupcije.

Trebalo bi doneti odluku da komisiju čine licencirani medijski stručnjaci koji će za svoj rad biti plaćeni na nivou ekspertskih honorara. Trebalo bi  uvesti obavezu komisije da radi evaluaciju projekata kao i kontrolu finansijskih i narativnih izveštaja nakon završetka projekta i trebalo bi uvesti krivičnu i materijalnu odgovornost komisije za zloupotrebe u radu.

Ovaj medijski sadržaj sufinansiran je od strane Grada Zaječara. Stavovi izraženi u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

 Izvor: SINOS

 

Najnovije

Sindikat novinara Srbije