Jeste li čuli za zabrinjavajuće stanje slobode medija u Europi ili u vašoj zemlji? Znači li vam to nešto?

Jednom godišnje, na Svjetski dan slobode medija (3. svibnja) slavimo vitalni doprinos novinara demokraciji. Također skrećemo pozornost na sve veće pritiske, prijetnje i napade s kojima se suočavaju novinari te pozivamo na njihovu zaštitu i podršku slobodi, neovisnosti i pluralizmu medija.

Smrt 10 novinara i medijskih djelatnika u Ukrajini od početka ruske invazije naglašava razinu opasnosti kojoj su izloženi oni koji prate sukobe. No, ubijanje novinara nije ograničeno na konfliktne situacije.
Europska federacija novinara izvijestila je 2021. o 6 ubojstava novinara u Europi, od kojih su 4 bila na meti zbog njihovog rada, od toga 2 u EU, Nizozemskoj i Grčkoj. Na zastrašujuć način, novinari su napadani kada su pratili demonstracije ili istraživali optužbe o korupciji, organiziranom kriminalu i lošem postupanju s okolišem.
Novinari su već rutinski na meti internetskih prijetnji i govora mržnje. Osobito se novinarke suočavaju s opakim, seksističkim i zlonamjernim internetskim napadima. Nedavno objavljeno izvješće Vijeća Europe o sigurnosti novinara pod nazivom `Obrana slobode medija u vremenima napetosti i sukoba” navodi da je na Platformi za sigurnost novinara 2021. objavljeno ukupno 110 upozorenja o uznemiravanju i zastrašivanju novinara. , u usporedbi sa 70 u 2020.
Nezavisno novinarstvo ugroženo je sve većim napadima na slobodu tiska, ciljanim nadzorom i sudskim uznemiravanjem novinara, visokom razinom nekažnjivosti za zločine nad novinarima, pritiscima na uredništvo od strane političkih ili poslovnih interesa i rastućim financijskim poteškoćama za mnoge novinske kuće, a posebno nagašavamo  nesiguran ekonomskom status slobodnih novinara.
Slučajevi špijuniranja novinara i medijskih djelatnika korištenjem sofisticiranih špijunskih programa uvećali su se posljednjih godina. U srpnju 2021., projekt Zabranjene priče otkrio je da je 180 novinarskih telefona zaraženo špijunskim softverom Pegasus diljem svijeta, uključujući Mađarsku, Belgiju i Francusku.
Mediji javnog servisa se sve češće napadaju kada je u pitanju njihova urednička i financijska neovisnost. Njihove vrijednosti (univerzalnost i raznolikost), njihove uredničke smjernice (koje uključuju nepristranost i točnost) i njihovi standardi koji se odnose na njihovu nadležnost, financiranje i upravljanje, uključujući online i platformsko okruženje, trebali bi ih učiniti nezamjenjivim institucijama u istinski demokratskim društvima. Dobro financirani, neovisni javni servisi općenito se povezuju sa zdravim demokracijama. No, javni servisi se u gotovo svim dijelovima Europe 2021. suočavaju se s novim valovima pritisaka koji ugrožavaju ili potkopavaju uređivačku neovisnost. Javna kritika i iskazivanje antagonizma prema javnim medijima tijekom pandemije Covid-19 pojačali su taj trend, budući da su javni medijski servisi često bili optuživani  za političku pristranost ili okrivljivani zaširenje  nepoželjnih vijesti i informacija.
Koncentracija medija, posebice na regionalnoj i lokalnoj razini, prijetnja je pluralizmu u cijeloj Europi. Ugrožavanje neovisnosti medijana lokalnoj razini znači da je ugroženo pravo ljudi da znaju. Razina zarobljenosti države i potpuno smanjenje neovisnih medija najvidljiviji je u Mađarskoj, ali se širi po cijeloj Europi i zvoni za uzbunu među mnogim dionicima, uključujući Europsku komisiju i Europski parlament.
Svi ovi napadi moraju dio su tržišnog neuspjeha u novinarstvu, dezinformacija koje postaju viralne i internetskih platformi koje se oslanjaju na svoje poslovne modele kao što su ekonomija pažnje i mamci za klikove.
UNESCO-ov moto “Informacije su javno dobro” i moto Europske federacije novinara “novinarsko je javno dobro” pozivaju na hitno djelovanje. Javna dobra moraju biti zaštićena, i pravno, financijski i društveno. To znači da vlade trebaju opskrbljivati ​​javna dobra koja tržišta ili ne mogu osigurati ili ih ne mogu osigurati učinkovito.
Dok su EU i njezine članice poduzele neke važne korake za rješavanje problema, kao što su preporuka o sigurnosti novinara, direktiva o zaštiti zviždača, nacrt direktive o SLAPP-u (strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti) i više mjera financiranja za potporu nezavisnog novinarstva, potrebno je učiniti više na izgradnji političke volje i pretočenju obveza u konkretna djelovanja na nacionalnoj razini.
Države bi trebale poticati slobodu medija, pluralizam, neovisnost i održivost. Oni bi trebali spriječiti nepotrebnu koncentraciju i osigurati transparentnost vlasništva nad medijima i raspodjele državnih prihoda od oglašavanja. Europska unija donijela je Povelju o temeljnim pravima svojim člankom 11. o jamčenju slobode i pluralizma medija Lisabonskim ugovorom 1. prosinca 2009. Ona je pravno obvezujuća u svakoj državi članici EU. Međutim, nema sankcije ako se ne primijeni.
Stoga je u prosincu 2021. Europska komisija pokrenula otvoreno javno savjetovanje o nadolazećem europskom zakonu o slobodi medija, značajnoj inicijativi koju je predsjednica von der Leyen objavila u svom obraćanju o stanju u Uniji 2021. kako bi zaštitila pluralizam i neovisnost medija u EU-u. unutarnje tržište. Objavljen je poziv za prikupljanje dokaza u kojem su navedeni glavni ciljevi inicijative, moguće opcije i učinci. Povjerenstvo sada radi na Zakonu i do srpnja ove godine trebalo bi doći s predloženim pravnim alatom. Još nije sigurno koji će pravni oblik i pravnu osnovu imati Europski zakon o slobodi medija.

Ono što je sigurno jest da su nam hitno potrebni pravni alati za provedbu zakonskog okvira u kojem neovisni mediji i novinarstvo mogu opstati!
Potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová nedavno je rekla da će “Europski zakon o slobodi medija po prvi put u zakon EU-a ugraditi zajedničke standarde za zaštitu medijskog pluralizma i uređivačke neovisnosti medija”.
Osim ako ne pomognemo da novinarstvo opstane na tržištu i ne poboljšamo sve nesigurniji status novinara, ne samo da će u mnogim zemljama doći do više autocenzure nego i do zabrinjavajućeg odljeva mozgova, do nezabilježene ranjivosti i smanjenja kvalitete uredničkog rada. Mormo uvjeriti vlade da je nužna politička volja da zaštitu novinara smatraju kamenom temeljcem vladavine prava i demokracije, u suprotnom možda nećemo uspjeti sačuvat novinarstvo kao javno dobro! Snažan europski zakon o slobodi medija važan je korak. Predstojeći predsjedavajući , Česi, obećali su učiniti svoj dio posla.

Renate Schroeder, izvršna direktorica Europske federacije novinara

IZVOR: SINOH