Nema slobode medija ako novinari rade u uslovima korupcije, siromaštva i straha

Novinarima potrebno telo koje će se baviti njihovim socijalnim statusom

26.04.2018.
Mediji

 

Položaj zaposlenih u medijima u Srbiji izuzetno je loš i neophodno je da se medijska udruženja uhvate u koštac sa tim problemom, a jedan od načina je formiranje novog kolektivnog tela u kom bi se predstavnici medijskih udruženja bavili radnim zakonodavstvom i sindikalnim organizovanjem novinara, zaključak je skupa "Radna prava novinara i sloboda medija".
Kao jedan od zadataka na putu ka poboljšanju opšteg položaja novinara u Srbiji istaknuta je izrada analize poslovanja medija koja nije rađena dug niz godina (zakonska obaveza REM-a), a mnogo toga bi otkrila.
Kako se moglo čuti od govornika, sveobuhvatnom analizom ekonomskih pokazatelja medijskog sektora u Srbiji saznali bismo koliki broj medija je održiv na tržištu i stvorile bi se osnove za rekonstrukciju medijskog sektora.
Stručnjaci za radno pravo istakli su da bi samo veliki mediji danas mogli da finansijski izdrže davanje mnogo većih radnih prava zaposlenima, dok bi se mali mediji našli u velikom problemu. Stoga je izuzetno važno kako artikulisati različite zahteve zaposlenih u različitim medijima, kako ne sukobljavati javne i privatne medije i kako tretirati to pitanje. Zato bi trebalo naći određeni balans.
Konstatovano je da javni medijski servisi RTS i RTV još uvek imaju uređene sisteme koji mogu da funkcionišu i u nenormalnim uslovima, ali imaju i zajedničke probleme sa drugim medijima kao što je angažovanje ljudi preko agencija za zapošljavanje.
Drugu grupu čine mediji koji su sto odsto uz vlast i ne zna se da li im je uopšte stalo do prava zaposlenih. Treća grupa su komercijalni mediji, bez obzira da li su uz vlast ili ne, a četvrta grupa su mediji civilnog društva koji se projektno finansiraju.
U svim pomenutim medijima je sindikalno organizovanje radnika dozvoljeno i to je nit koja bi trebalo da ih spoji. Ovo je pitanje koje može da ujedini profesiju jer je radni položaj novinara unutrašnja stvar, rečeno je na skupu. Kolektivno telo u kojem bi svoje predstavnike imale sve medijske organizacije trebalo bi da podstiče svoje članove da se sindikalno organizuju i nateraju poslodavca na kolektivno pregovaranje zarad poboljšanja položaja zaposlenih.
To nije zadatak UNS-a i NUNS-a nego svih udruženja, jer ovo pitanje danas je razdrobljeno i svi se njime bave pomalo. Položaj zaposlenih u medijima u Srbiji je problematičan, što je javna tajna.
Primetan je jaz između novinarskih udruženja i vlasnika medija u Srbiji i ovo pitanje trebalo bi vratiti tamo gde mu je i mesto, među medije i stručna javnost, rekli su učesnici skupa i zaključili da u fokusu trebaju da nam budu novinari, a ne mediji.
Jedan od zaključaka skupa je i da nije reč o pojedinačnim slučajevima već o položaju svih novinara i medijskih radnika u Srbiji. Ova oblast uređena je zakonom i tržištem i trebalo bi raditi na edukaciji svih novinara. To se mora razumeti kao sistemski problem, čulo se među učesnicima skupa, uz konstataciju da je sređivanje medija u Srbiji, nažalost, i političko pitanje i zavisi od volje vlastodržaca.
Skup "Radna prava novinara i sloboda medija" organizovala je Fondacija "Slavko Ćuruvija" sa idejom da predstavnici novinarskih i medijskih udruženja, članovi organizacija za zaštitu prava radnika, novinari aktivni u sindikalnoj zaštiti i stručnjaci za radno pravo razmene mišljenja o stanju radnih prava novinara u Srbiji i mogućnostima za njihovu efikasniju zaštitu.
Skup je bio zatvorenog tipa, a učesnici su dobili slobodu da koriste iznete informacije, bez navođenja imena sagovornika. Zajednički zaključci i ključne tačke razgovora biće predstavljeni javnosti 26. aprila, o kome će javnost biti naknadno obaveštena.   

IZVOR: Autonomija

 

Najnovije