Nema slobode medija ako novinari rade u uslovima korupcije, siromaštva i straha

Rajić: Sindikati i pravosuđe ne štite dovoljno prava radnika

23.07.2017.
Rajić

Konsultant Mreže za poslovnu podršku Dragoljub Rajić ocenio je da najuticajnije sindikalne organizacije u Srbiji imaju moć i "mašinu" koja može od političkog establišmenta da zahteva zaštitu za zaposlene, ali da godinama nije bilo takve inicijative, već da sindikati uglavnom "gase požare" kad se u nekim firmama javi problem.

"U sistemu u kojem se država kocka s investitorima, zaposleni izvuku deblji kraj, ali dobar deo krivice snose i najuticajnici sindikati u Srbiji koji bi trebalo da utiču na državu da se napravi minimum uslova koje će svaki investitor da prihvati kada dođe u Srbiju", rekao je Rajić za Dojče vele.

On je ocenio da problem u ostvarivanju prava radnika predstavlja i "katastrofalna" sporost pravosuđa, jer kako je dodao, kad zaposleni odluče da tuže poslodavce neko ko nema primanja i biva otpušten bez naknade čeka tri ili četiri godine da sud donese presudu, što zaposlenog stavlja u bezizlazan položaj.

"I tu sindikati greše što ne pokušavaju da utiču na državu da učini pravosudni sistem efikasnijim u delu koji se odnosi na radno-pravne sporove jer zaposleni koji znaju da ne mogu da ostvare svoja prava sede i trpe i ne odlučuju da se organizuju. Jer, ako se bune, rizikuju da dospeju na listu za otkaz zato što se zaposlenima stalno govori da ima mnogo drugih nezaposlenih i da su oni zamenjivi", rekao je Rajić.

Upitan šta je dobijeno za novac koji se u vidu subvencija daje stranim kompanijama u kojima u poslednjih godinu dana radnici protestuju, Rajić je rekao da nema analize kroz koju se vidi za svaku kompaniju koliko je novca dobila i koliko je cela privreda i država od toga profitirala.

"Često se može desiti da je minus mnogo veći nego plus koji se napravi i može proći 20-25 godina rada da bi se novac uložen u kompaniju vratio. Pri tom su političari u Srbiji, koji nemaju iskustva u vođenju kompanija ili savremenoj ekonomiji, niti poznaju industriju, dali sebi diskreciono pravo da odlučuju o tome kome će dodeliti novac i pod kojim uslovima, što otvara mogućnosti za korupciju", rekao je Rajić.

On je dodao da su i pojedini ministri i visoki državni službenici "gurali" kompanije koje dobijaju subvencije države u opštine u kojima nije bilo infrastrukture, pa je kompanija sama ulagala novac i ispostavljala državi račune, što je po njegovoj oceni čist primer korupcije i kršenja zakona o javnim nabavkama i drugih zakona.

Rajić je rekao da je oslanjanje razvoja nacionalne ekonomije na kompanije koje primaju subvencije države najveći izvor nestabilnosti u privredi i da nijedna zemlja u Evropi ne postavlja svoju ekonomsku politiku tako da su direktne strane investicije prioritet broj jedan, već potpuno suprotno od onog što se radi u Srbiji, gledaju da naprave ambijent koji odgovara razvoju malih i srednjih preduzeća.

"Umesto da smo koristili dobra iskustva istočnoevropskih zemalja koje su oporavile 80 odsto svoje privrede, i ove poslednje Vlade su uporne da ostanu na kursu subvencionisanja stranih investitora, što je potpuno pogrešno", rekao je Rajić.

O zaradama

Komentarišući zahteve zaposlenih za povećanjem plata, Rajić je rekao da je prosek zarada u privredi 8.000 do 10.000 niži od republičkog proseka, odnosno skoro za četvrtinu zarade, ali da je pitanje da li kompanije zaista imaju prostora za povišice, jer političari stvaraju veštački pozitivan trend dok je svaka firma zadužena 190 odsto iznad upisanog osnivačkog kapitala i privreda je praktično pred rizikom bankrota.

Prema njegovim rečima, mnogim od tih kompanija predstavljeni su bolji uslovi poslovanja nego što jesu, dok su one izložene jakom pritisku parafiskalnih i poreskih nameta i troškovima kakvi ne postoje u zemljama iz kojih su došli, pa se zahtevi centrala za profitom svaljuju na leđa zaposlenih kojima se ne povećavaju plate i nedovoljno vrednuje dodatni rad.

IZVOR: N1

Najnovije