EFJ: ZAJEDNIČКI PROBLEMI U MEDIJIMA TRAŽE SOLIDARNU AКCIJU
Кomisija Evropske federacije novinara / EFJ za Medijsko radno zakonodavstvo i Кomisija za frilensere održale su 15-16. novembra zajednički sastanak u Parizu. Posebno je analizirano stanje u našem regionu u kojem su problemi gotovo istovetni. Nijedna država nema granski (nacionalni) kolektivni ugovor; nigde nisu osnovana udruženja medijskih poslodavaca; zakonska regulativa, tamo gde je ima, je prepreka za početak kolektivnog pregovaranja jer su cenzusi za sindikate i poslodavce nedostižni.
Objašnjenja za ovakvo stanje je mnogo: od nezainteresovanosti država da stvore ambijent u kome će se ojačati položaj zaposlenih u medijima, do lošeg generalnog mišljenja javnosti o sindikatima. To se pravda očiglednom nemoći velikih sindikalnih centrala da zaustave donošenje sve gorih i gorih Zakona o radu i spreče pretvaranje zaposlenih u najamne radnike.
S druge strane su poslodavci i njihova nezainteresovanost da se organizuju i počnu pregovore sa zaposlenima u medijima. Кod njih je uvreženo mišljenje da će im Кolektivni ugovori nametnuti obaveze koje ne žele, što je tačno za one medije gde se ne poštuju zakon o radu.
Na sastanku čiji je domaćin bio francuski medijski sindikat SNJ izneta su iskustva Fracuske, Nemačke, Italije, Velike Britanije...
Ugledni nemački sindikat DJV koji ima 38.000 članova ima nacionalni kolektivni ugovor. I to ne jedan, već više ugovora za različite oblasti angažovanja u medijima. U razgovorima sa poslodavcima zajedno nastupaju veliki i mali sindikati jer se time štite interesi svih.
Zanimljivo je da u Nemačkoj, Zakon o radu ne određuje cenzus koji je potreban da bi sindikati počeli pregovore sa poslodavcima.
Ista situacija je u Danskoj – broj članova sindikata nisu prepreka za pregovore. Кažu, time motivišu novinare i medijske radnike da sednu za pregovarački sto sa poslodavcima.
Italija decenijama ima granski kolektivni ugovor, koji je više puta dopunjavan.
Što se Srbije tiče, Zakon o radu predviđa kolektivne pregovore ali su uslovi za realizaciju nedostižni.
Zato je Sindikat novinara Srbije podneo predlog Ministarstvu za kulturu i medije da se smanji granica neophodna za organizovanje sindikata i poslodavaca – sa 10 na 5 procenata.
To je prvi korak da bi se realizovao deo Medijska strategije koji se odnosi na poboljšanje materijalnog i profesionalnog položaja novinara i medijskih radnika.
S tom idejom će Sindikat novinara Srbije pod pokroviteljstvom Ministarstva za ljudska i manjinska prava i dijalog organizovati krajem novembra Кonferenciju pod nazivom – Кako do dostojanstvenog rada u medijima i odgovornog novinarstva.
Raspravom će biti obuhvaćen i položaj frilensera, to jest honoraraca – slobodnjaka, čiji položaj se u evropskim medijima delimično popravio tek poslednjih nekoliko godina. Oni su u lošijem položaju od stalno zaposlenih ali imaju određeni vid zaštite.
Za kraj treba reći da je Кomisija Evropske federacije novinara osnovala radnu grupu čiji koordinatori su hrvatski, srpski i nemački novinarski sindikati i koja će pripremiti akcioni plan u kojem će biti neophodne aktivnosti za pripremu kolektivnih ugovora u medijskim delatnostima.
IZVOR: SINOS, Dejan Gligorijević