Nema slobode medija ako novinari rade u uslovima korupcije, siromaštva i straha

Poverenje u medije poraslo za šest odsto

28.06.2021.

Globalno poverenje u medije poraslo je tokom pandemije u proseku za šest odsto, a Fejsbuk se smatra platformom preko koje se najviše šire dezinformacije o korona virusu, navodi se u izveštaju Rojtersovog instituta za novinarstvo na Univerzitetu Oksford.

Najveće poverenje u medije imaju Finci, a najmanje Amerikanci.Ukupno poverenje u medije poraslo je 2021. na 44 odsto, čime je donekle preokrenut trend pada poverenja prethodnih godina i vraćen na nivo iz 2018.

Takođe je povećano poverenje u one izvore informacija koje ljudi najčešće koriste, za četiri na 50 odsto.Istovremeno je, medjutim, poverenje u vesti na društvenim medijima ostalo na istom nivou, 24 odsto, kao i u vesti do kojih se dodje pretraživanjem interneta, 32 odsto.

Finska je zemlja sa najvećim poverenjem u medije (65 odsto), s porastom od 9 odsto. Posle Finske najviše poverenja imaju stanovnici Portugalije (61 odsto), Danske (59 odsto), Holandije (59 odsto), Norveške (57 odsto), kao i Kenije (61 odsto)Najmanje poverenje je u SAD (29 odsto), a manje od trećine ispitanika veruje medijima i u Madjarskoj, Slovačkoj, Grčkoj, Bugarskoj i Francuskoj.

SAD su jedna od retkih zemalja u kojoj nije povećano poverenje ove godine, usled velikih podela u društvu oko "pokradenih izbora" i dešavanja nakon ubistva Džordža Flojda.U pojedinim zemaljama sa izraženo polarizovanim političkim društvom veći je procenat onih koji ne veruju medijima od onih koji imaju poverenja. To je najviše izraženo u SAD, gde 44 odsto stanovnika ne veruje medijima.Sa druge strane, u Danskoj je samo 11 odsto reklo da ne veruje medijima.

Istraživanje je pokazalo i da ove godine postoji malo veća zabrinutost zbog dezinformacija, za dva odsto. Taj problem brine 58 odsto ispitanika, najviše u afričkim zemljama (74 odsto), zatim u Latinskoj Americi (65 odsto), Severnoj Americi (63 odsto), Aziji (59 odsto), a najmanje brine Evropljane (54 odsto).U izveštaju se navodi da je 54 odsto ispitanika videlo neku dezinformaciju u vezi s korona virusom, 43 odsto je videlo dezinformacije o politici, 29 odsto o poznatim ličnostima, 22 odsto o proizvodima i uslugama, a 20 odsto o klimatskim promenama.Za širenje dezinformacija o kovidu-19 onlajn ispitanici najviše okrivljuju svoje političare, zatim obične ljude, a najmanje strane vlade i novinare.

Ispitanici smatraju da se dezinformacije najviše šire preko Fejsbuka (28 odsto), aplikacija za poruke (15 odsto), internet pretraživača (sedam odsto), Tvitera i Jutjuba (po šest odsto).

Istraživanje o vestima u digitalnom medijskom okruženju obuhvatilo je više od 90.000 ispitanika u 46 zemalja na šest kontinenata. Srbija, kao ni druge zemlje Zapadnog Balkana nisu obuhvaćene ispitivanjem.

Rezultati pokazuju da se u svim analiziranim zemljama štampane novine sve manje čitaju, dok je televizija ostala važan izvor informacija.Od 2016. do 2021. štampani mediji su kao izvor vesti pali sa 63 odsto na 37 odsto u Švajcarskoj, sa 47 odsto na 27 odsto u Portugaliji, sa 32 odsto na 17 odsto u Poljskoj, sa 40 odsto na 12 odsto u Brazilu, sa 38 odsto na 26 odsto u Nemačkoj.U najrazvijenijim zapadnim zemljama naglašen je i trend povećanja plaćanja za online vesti.Norveška je na prvom mestu sa čak 45 odsto korisnika koji plaćaju online vesti, u Švedskoj ih je 30 odsto, SAD 21 odsto, Finskoj 20 odsto, Holandiji i Švajcarskoj po 17 odsto.

Iako televizija kao izvor vesti kontinuirano opada od 2014. godine, kad se u istraživanim zemljama zapadne Evrope kretala između 80 i 90 odsto, do pre pandemije 2020. kad je pala na 55 do 70 odsto, od početka pandemije vidi se veliki skok u oslanjanju na televizijske vesti kao glavni izvor informacija.Društvenim medijima se sve više okreće mladja populacija i oni nižeg obrazovanja.

Pametni telefoni su glavna tehnologija za pristup vestima za 73 odsto ispitanika, dok je upotreba računara za čitanje vesti nešto pala.

IZVOR: BETA

Najnovije