Nema slobode medija ako novinari rade u uslovima korupcije, siromaštva i straha

Kako se deli državni novac medijima u Srbiji

08.11.2018.

 

Projektno sufinansiranje medijskih sadržaja od javnog interesa u Srbiji se često pretvara u praksu da novac na konkursima ide firmama koje nemaju veze sa izveštavanjem javnosti, a neretko je i način finansiranja partijskih medija, upozorava deo medijskih i novinarskih udruženja.
"Ove godine konkurs je skandalozno realizovan. Reč je o dve firme, koje su dobile najveće iznose, a koje su malo poznate ili takoreći nepoznate 'medijske kuće' ", kaže generalni sekretar Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Svetozar Raković, govoreći o konkursu za sufinansiranje sadržaja namenjenih televiziji.
On navodi da je reč o beogradskoj firmi "Essentis", kojoj je za dokumentarni serijal "Srbija - 100 godina nakon Soluna", dodeljeno 4,9 miliona dinara (oko 41.000 evra) od maksimalnog iznosa koji je bio dozvoljen na tom konkursu od pet miliona dinara. Drugi iznos po redu, od četiri miliona dinara (skoro 34.000 evra), dodeljen je novosadskoj Agenciji za usluge reklame i marketinga "RayDream Production" za projekat "Tragom vremena".
"Te dve kvazi medijske kuće dobile su čak 12 odsto od ukupno 72 miliona dinara (oko 610.000 evra). Članovima stručne komisije nije smetalo što se sve do poslednjeg dana konkursa firma 'Essentis' isključivo bavila konsultanskim aktivnostima ili što 'RayDream Production' nije registrovana za proizvodnju medijskih sadržaja već isključivo za reklamiranje. Ispostavilo se da je i firma 'G.F.C.' potpuno neopravdano dobila četiri miliona dinara iako je u projektnoj aplikaciji falsifikovala podatke o svojim referencama", kaže Raković.
Direktor kinematografske kuće "Alternativa" Boško Savković najavio je tužbu protiv kompanije G.F.C. koja je, kako je naveo, koristeći filmove i filmske nagrade njegove agencije na konkursu Ministarstva kulture i informisanja dobila 3,7 miliona dinara (oko 31.000 evra).
Firma G.F.C., koja je novac dobila za projekat "Čuvari našeg neba" – druga sezona, ranije je saopštila da nisu ni tvrdili da su producirali film Boška Savkovića "U ime života 1999.", te da u obrascu prijave nije jasno razgraničeno da li treba navesti nagradu koju je osvojila produkcija ili neko od autora koji su ključni na projektu.
U Ministarstvu kulture i informisanja tvrde da konkursna komisija, koju čine tri člana sa lista medijskih udruženja i dva člana iz redova nezavisnih medijskih stručnjaka, radi potpuno nezavisno. Ove komisije na kraju formira ministar na osnovu predloga za formiranje članstva komisije prispelih u Ministarstvo.
"Po završenom konkursu, mi nismo imali ni jednu pritužbu, što je prvi put. Nijedne primedbe, ni usmene ni pismene, ni jedan spor pred nadležnim sudskim organima nije tim povodom podnet. Ništa sporno u ovim konkursima nije bilo", kaže Aleksandar Gajović, državni sekretar u Ministarstvu kulture i informisanja.
"Nije u pitanju izveštavanje već su u pitanju projekti koje treba uraditi u javnom interesu građana. Koliko znam, 'Essentis' je radio projekat o jednom veku nakon Soluna (stogodišnjica proboja Solunskog fronta, posle koga je usledilo oslobađanje Srbije i poraz centralnih sila u Prvom svetskom ratu, prim.aut.). Komisija je prepoznala kvalitet tog projekta u javnom interesu građana", kaže Gajović.
I za projekat firme G.F.C. o istoriji srpske avijacije Gajović navodi da deluje kao nešto što je u interesu građana Srbije.
"To je drugi serijal. Prvi je već emitovan na Radio televiziji Srbije, to je projekat koji je i prošle godine, znači kad ja nisam bio u Ministarstvu, takođe pod istim uslovima, pod istim referencama, pod istim elementima takođe dobio sredstva", navodi Gajović uz pitanje zašto tada to nije bilo sporno.
On takođe objašnjava da svi korisnici sredstava sa konkursa Ministarstva kulture i informisanja imaju obavezu da do kraja godine podnesu dokaze kako su utrošili sredstva.
Druga primedba koja je pratila konkurse za projektno sufinansiranje medijskih sadržaja odnosila se na članove konkursnih komisija. Tako je u maju mesecu, posle tri od osam konkursa, više novinarskih i medijskih udruženja povuklo svoje predstavnike iz komisija Ministarstva kulture i informisanja za ocenjivanje medijskih projekata zbog, kako su naveli, imenovanja "velikog broja kompromitovanih medijskih i paramedijskih radnika, iz fantomskih ili vlasti bliskih udruženja u konkursne komisije".
"U pitanju su osobe koje su u prethodnom periodu, na lokalnim konkursima dodeljivali novac isključivo medijima bliskim vlasti, među kojima i onima koji svakodnevno i drastično krše Kodeks novinara Srbije, a istovremeno su diskriminisali profesionalne i kvalitetne medije koji rade u javnom interesu", navedeno je u saopštenju čiji su potpisnici Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV), Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) i Asocijacija Lokal pres.
U Ministarstvu kulture i informisanja na primedbe o članstvu konkursnih komisija odgovaraju da su želeli da obezbede decentralizaciju.
"Ovoga puta smo, kada smo se opredeljivali za novinska udruženja van Beograda, hteli da damo malo više i skrenemo pažnju medijima, udruženjima i kolegama novinarima u unutrašnjosti", objašnjava Gajović.
Ove godine je Ministarstvo kulture i informisanja za osam konkursa za sufinansiranje medijskih projekata izdvojilo, kako je nedavno izjavila pomoćnica ministra kulture i informisanja Slavica Trifunović, 275 miliona dinara (oko dva miliona 330 hiljada evra), a prema podacima ovog ministarstva u Srbiji postoji oko 2.300 medija. Lokalne samouprave takođe imaju obavezu da raspišu konkurs za sufinansiranje proizvodnje medijskih sadržaja.
Međutim, šta je praksa pokazala?
Nezavisno udruženje novinara Srbije i Nezavisno društvo novinara Vojvodine nedavno su ocenili da je Ministarstvo kulture i informisanja usvojilo najgore prakse sa lokalnih konkursa (iz opština) za sufinansiranje medijskih sadržaja od javnog interesa.
"Očigledno da se na ovaj način finansira politička podobnost ljudi koji osnivaju te medije kao što se favorizuju već postojeći, kao što su neke regionalne televizije, koje su očigledno svojim programskom i uređivačkom politikom naklonjene vladajućoj nomenklaturi", kaže predstavnik NUNS-a, Svetozar Raković.
U Udruženju novinara Srbije (UNS) kažu da udruženja moraju da se bore da projektno sufinansiranje bude što bolje i da se spreči politički uticaj na medije i na izbor projekata koji će dobiti novac građana. Međutim, Vladimir Radomirović, predsednik ovog udruženja, ne slaže se u potpunosti sa konstatacijom ostalih novinarskih udruženja o tome da se kroz projektno sufinansiranje podržavaju politički podobni mediji.
"Jer znamo da su, na primer, na republičkom konkursu novac dobili i mediji koje vode funkcioneri tih udruženja i sama ta udruženja i njihova povezna lica tako da je ovo proces koji treba unapređivati a ne apriori proglašavati ga nekim kriminalnim udruživanjima", navodi Radomirović.
Na primedbe da se novac za projektno sufinansiranje medija daje politički podobnim medijima državni sekretar u Ministarstvu kulture i informisanja Aleksandar Gajović kaže da ne zna čiji su čiji mediji i ko stoji iza kog medija.
"Ja to ne znam, a verujem da je to nepoznanica i za članove komisije", rekao je Gajović.
Pitanje kako i zašto pojedini mediji dobijaju novac od države bilo je postavljeno i na nedavnoj sednici skupštinskog Odbora za kulturu i informisanje, kada je predstavnik ministarstva Aleksandar Gajović upitan o televiziji Hepi, koja je dobila dva miliona dinara (oko 17.000 evra) za projekat "Prelo u našem sokaku". Gajović je tada rekao poslanicima da je komisija svoju odluku obrazložila idejom koja će ih možda nasmejati.
"Znamo da se njihov program zasniva na rijaliti programu i da je to na udaru određenog broja gledalaca koji to ne žele da gledaju. Hajde da im dodelimo pare za ovaj projekat kako bi se rijalitiju na toj televiziji oduzelo vreme. Znao sam da ćete se nasmejati. Ali ima neke logike", rekao je Gajović u Skupštini Srbije.
Na pitanje kako ocenjuju proces projektnog sufinansiranja medija, u UNS-u upozoravaju da je on doveden do apsurda jer se u komisije, pre svega na lokalnim nivoima, u opštinama širom Srbije, koje odlučuju o projektima koji će dobiti javna sredstva ubacuju ljudi koji nemaju nikakve veze sa reprezentativnim novinarskim i medijskim udruženjima i koji u javnosti nisu prepoznati kao medijski stručnjaci.
"Što dovodi do toga da novac na tim konkursima dobijaju firme koje nemaju veze sa izveštavanjem javnosti. Čak se dešava da novac dobijaju neke firme koje su registrovane u toku konkursa, čak nekoliko dana pre raspisivanja ili pre završetka konkursa, i da novac dobijaju firme koje su preregistrovale svoju delatnost u toku konkursa na proizvodnju medijskih sadržaja što znači da novac ne ide medijima koji se bave izveštavanjem u interesu javnosti", kaže Vladimir Radomirović, predsednik UNS-a.
Na projektno sufinansiranje medija prešlo se od 1. januara 2015. godine na osnovu Zakona o javnom informisanju i medijima iz oktobra 2014. godine.
Profesor na Fakultetu političkih nauka Rade Veljanovski ocenjuje da projektno sufinansiranje funkcioniše potpuno suprotno ciljevima zbog kojih je uneto u Zakon o javnom informisanju i medijima. On podseća da je tada bio cilj da se medijima koji će proći kroz proces vlasničke transformacije, odnosno privatizacije, omogući da imaju "novčanu injekciju iz javnih prihoda", ali isključivo ako se na taj način promovišu sadržaji koji ostvaruju javni interes.
"Nažalost, sve se to izvrnulo u svoju suprotnost jer je vlast na svim nivoima uspela da napravi takve komisije u kojima su dominantnu ulogu i funkciju imali ljudi potpuno nepoznati u medijskom i novinarskom svetu. I oni su donosili odluku da se finansiraju oni mediji koji su praktično režimski. Tako se dogodilo da je prošle godine u Beogradu podeljeno 74 miliona dinara (oko 627.000 evra) a da ni dinar nije dobio 'Danas', 'Vreme', 'Beta', a da je najveći deo novca dobio 'Studio B', 'Alo', 'Srpski telegraf' i slični mediji koji su praktično propagandna mašina sadašnje vlasti", rekao je Veljanovski.
Prema najavama iz Ministarstva kulture i informisanja očekuju se izmene Pravilnika o projektnom sufinansiranju medija do sledeće konkursne procedure, te da će one biti više formalne prirode. Najavljeno je da će biti pooštrena kontrola trošenja budžetskih sredstava za sufinansiranje medijskih projekata i da će mediji koji ne budu podneli finansijske i narativne izveštaje o realizaciji projekata morati da vrate novac.
Takođe je u toku rad na novoj Medijskoj strategiji nakon što je u aprilu zaustavljena izrada tog dokumenta posle konsultacija predsednika Srbije Aleksandra Vučića i premijerke Ane Brnabić. Kako je tada saopšteno, predsednik Vučić je želeo donošenje medijske strategije u otvorenijem postupku, kao i da je predložio i OEBS-u da se uključi.
Prethodno je više novinarskih i medijskih udruženja ocenilo da je Nacrt Strategije razvoja javnog informisanja do 2023. godine, "nelegitiman dokument, izrađen bez učešća relevantnih predstavnika struke i civilnog društva". Prema najavama, radna verzija strategije trebalo bi da bude završena do kraja godine, pa da uđe u javnu raspravu.
IZVOR: "Slobodna Evropa"

 

Najnovije