Nema slobode medija ako novinari rade u uslovima korupcije, siromaštva i straha

Povećan broj digitalnih medija, smanjena prava zaposlenih

30.12.2020.

Prema podacima Agencije za privredne registre (APR) u Srbiji je  registrovano 2.508  medija: 937 štampanih, 751 portala,  333 radio - stanica, 244 televizijskih. Broj uređivački oblikovanih internet stranica je 84,  servisa novinskih agencija 28, nedefinisano je 114, a pod “ostalo” se svodi  17 medija.

 

Pre donošenja seta medijskih zakona  avgusta 2014. u Srbiji je, prema izajvi tadašnjeg državnog sekretara u Ministarstvu kulture i informisanja Saše Mirkovića, bilo registrovano 1.440 javnih glasila, što je bio  naziv za medije po prethodnom zakonu. Novi zakoni trebalo je da urede medijski prostor u Srbiji -  konsoliduju medijsko tržište, smanje broj medija, ojačaju medijske slobode i podignu profesionalne standarde.

Medijska reforma podrazumevala je i smanjenje broja zaposlenih u medijskoj delatnosti. Prema podacima Sindikata novinara Srbije dobijenim u Zavodu za statistiku  2013.  a na osnovu specifičnih baza koje imaju, zaposlenih u televizijskom i radijskom sektoru, štampanim medijima i novinskim agencijama tada je bilo  9.100.

Nakon izlaska države iz medija, 2014. godine, prema istraživanju SINOS, više od 1.300 novinara i medijskih radnika je otišlo iz  javnih medijskih preduzeća ( po osnovu socijalnog programa ili zbog gašenja medija).  Procena je da je trećina napustila profesiju, trećina osnovala internet portale a trećina počela da radi u njima ili u nekom drugom mediju.

Sindikat novinara Srbje je 2018. godine sproveo istraživanje u okviru projekta  Svetske federacije novinara (IFJ) o radnim pravima i sindikalnom angažovanju novinara i medijskih radnika. Rezultati su bili poražavajući – plate su bile na nivou minimalne zarade, rad sa “slabim” ugovorima, sindikalno organizovanje – samo u pojedinim portalima koji posluju u okviru većih medijskih kuća. Istraživanje je pokazalo da je spisak iz Registra medija zastareo i nekompletan, sa značajnim brojem netačnih adresa i bez mogućnosti kontakta sa odgovornim osobama. Naša procena je da oko 30 posto registrovanih medija nije aktivno.  

Na  osnovu  obrađenih podataka 100 ispitanika u istraživanju utvrđeno je sledeće: 

-Prosečna plata u digitalnim medijima je u 70 posto na nivou minimalne zarade.

-Ugovor na neodređeno vreme ima 40 posto ispitanih uglavnom zaposlenih u  portalima koji deluju u okviru većih (nacionalnih) medijskih kuća. Isto toliko ispitanika ima ugovor na određeno vreme dok je 20 posto angažovano na osnovu ugovora o autorskom delu. Bez ugovora, nema radnika, tvrde ispitanici ali SINOS izražava sumnju prema tom podatku.

Polovina ispitanih navodi da radi duže od osam sati dnevno, i vikendom.

Sindikalne organizacije registrovane su u digitalnim medijima koji deluju u okviru javnih servisa,  štampanih medija Novosti,  Politika I NIN, dok se samo 10 posto odnosi na “ostale”.

Broj digitalnih medija se uvećava. Prema istraživanju SINOS krajem 2018. u APR je bilo registrovano 593, što je 158 manje nego sada. Više od polovine  medijskih sadržaja ( 70 posto) na portalima su autorski tekstovi dok je 30 odsto preuzetih iz drugih medija. Kao glavne probleme izdvajamo sledeće:

-Zbog teške ekonomske situacije i ne funkcionisanja medijskog tržišta sudbina mnogih portala zavisi isključivo od novca dobijenog po osnovu projektnog sufnansiranja

-U digitalnim medijima ( osim u nekoliko koji posluju u okviru većih medijskih kuća) nema kolektivnih ugvora;

-Ugovori o radu su lako raskidivi;

-Plate su niske;

-Rad je nesiguran;

-Nedefinisano je radno vreme, slobodni dani i odmor;

-Deo onlajn medija pripada sivoj “zoni” jer je položaj zaposlenih netransparentan, vlasništvo nejasno;

-Vlasnici digitalnih medija često odbijaju da saopšte broj zaposlenih i visinu plata a u tome prednjače upravo oni koji su  najglasniji u borbi za slobodu medija i javnost podataka;

-Ekspanzija internet  medija vezuje se i za zloupotrebu  projektnog sufinansiranja (pojedini portali osnivaju se uoči konkursa o sufinansiranju projekata i dobijaju ogromna sredstva iako nemaju svoje tekstove ili ne poštuju novinarski kodeks).

Preporuke:

-Neophodna su dodatna istraživanja:  

-Propisima unaprediti databazu onlajn medija sa više konkretnih podataka;

-Obavezati vlasnike onlajn medija na zaključivanje ugovora o radu sa zaposlenima; 

-Omogćiti novim medijima prilikom osnivanja - olakšice u zapošljavanju novih radnika;

-Omogućiti medijskim radnicima da se sindikalno organizuju.

Istraživanje je deo projekta koji je  podržan sredstvima  Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi  izneti u tekstu nužno ne izražavaju stavove organa koji je sufinansirao projekat.

 

Izvor: SINOS 

Najnovije